U Beogradu je 27. oktobra u 83. godini preminuo književnik i filozof Radomir Konstantinović, najpoznatiji po kapitalnom djelu "Filosofija palanke".
Konstantinović je rođen 27. marta 1928. godine u Subotici, a počeo je karijeru kao pjesnik, sa zbirkom stihova "Kuća bez krova" (1951), da bi se posvetio romanu i objavio čitav niz eksperimentalnih projekata i modernih djela: "Daj nam danas" (1954), "Mišolovka" (1956), "Čisti i prljavi" (1958), "Izlazak" (NIN-ova nagrada 1960. godine) i "Ahasfer ili traktat o pivskoj flaši" (1964).
Od "Pentagrama" (1966), okreće se eseju i već u njemu se naziru ključne dionice kultne Filosofije palanke (1969) u kojoj ovaj pjesnik i fiolozof, praveći jedinstven esejistički amalgam beskompromisno zasjekao po baruštini provincijske svijesti, uvrežene malograđanštine i krutog tradicionalizma.
Na nizu primjera pokazujući kako nam je gotovo sve palanačko, Konstantinović analizira stil kao najviše načelo palanke, ideal čistog siromaštva, sentimentalizam i sarkazam, ateizam, trajni infantilizam, realizam, banalnost, nihilizam tamnog vilajeta, egzistenciju kao besmislen rad, lijenost kao rad zatvorenog sijveta palanke, politički vašar, ideal organske kulture, srpski nacizam itd.
Bonus video:
