Istaknuti evropski violinista Igor Petruševski profesor na Cetinju

Petruševski je čovjek koji redovno gostuje na fakultetima Evrope i Amerike, Rusije i Japana
111 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 25.09.2011. 15:00h

Plejadi vrhunskih profesora koji su predavali na Cetinjskoj akademija, pridružio se još jedan, profesor Igor Petruševski.

Petruševski je profesor violine na Royal Academy of Music u Londonu i jedan od vodećih profesora u Velikoj Britaniji. Čovjek koji potiče sa ovih prostora, jer mu je otac Makedonac, a majka Crnogorka, odlučio se da svoje umijeće podijeli i sa studentima sa Balkana. Inače, njegovi studenti do sada su mahom laureati najvećih svjetskih takmičenja, kakva su: P. I. Tchaikovsky, N. Paganini, M. Long-Thibaud, Tibor Varga, Rodolfo Lipizer, Indianapolis, Tokyo, Njieniavsky, Cologne, Heifetz, Sion, Postacchini, Joachim i Britten.

Dekan Cetinjske Akademije Miran Begić je “Vijestima” rekao da je do ideje da Petruševski bude profesor tokom čitave godine na Akdemiji, došlo tokom njegovog gostovanja u okviru ljetnje škole na Cetinju.

"Po riječima studenata, a i profesora, Igor Petruševski je jedan od najvećih pedagoga za violinu, trenutno u Evropi. On je čovjek koji redovno gostuje na fakultetima Evrope i Amerike, Rusije i Japana. Sigurno se radi o jednoj od najznačajnijih figura moderne violinijske pedagogije na svijetu. I naša želja je bila da cetinjsku katedru za violinu pojačamo jednim takvim imenom i to nam se ostvarilo", rekao je Begić.

Profesor Petruševski će tako raditi sa studentima tokom čitave godine, a radi se o petnaestak mladih violinista, i što je najvažnije boraviće na Cetinju, gradu, koji mu se kaže jako dopada.

"Bio sam čitavog ljeta na Cetinju, i oduševljen sam. Godinama radim sa studnetima širom svijeta, ali drago mi je što mogu nešto da uradim i za našu djecu. Otac mi je Makedonac, ali mi je majka iz Kotora, i ja sam kao dijete provodio dosta vremena na moru. Inače sam završio akademiju u Moskvi, i tamo bio 11 godina. Zatim sam prešao u London gdje radim već 12 godina, i mnogo mi je drago što ću raditi i na Cetinju", rekao je on.

Na pitanje zašto baš Cetinje, on kaže da je prvo došlo do kontakta sa Miranom Begićem, a da je njegova želje bila da radi nešto na prostoru bivše Jugolsavioje.

"Bila mi je želja da pomognem nekako, koliko mogu. Jer ovdje ima jako puno talentovanih studenata, i to treba pomagati i podržavati. Juče i danas su mi bila prva predavanja i ja sam prezadovoljan, jer su djeca jako voljna da uče, i to mi predstavlja veliku satisfakciju", rekao je Petruševski.

Igor Petruševski je rekao da ne može da se sjeti zašto je baš izabrao violinu kao instrument, i kroz smjeh dodaje da je to bilo baš davno.

"Ne znam, oduvijek mi se sviđao taj instrument. To je valjda bio dovoljan razlog", rekao je on.

On je kazao da je violina instrument pomoću kojeg se najbolje iskazuju osjećanja.

"Baš danas sam govorio studentima da jednostavno moraju mnogo više emocionalno da se unesu u to što rade. Da ne sviraju formalno. I to ovdje generalno nije problem, jer ljudi sa ovog podneblja osjećaju to. Dok je recimo u Londonu mnogo teže doći do tih emocija, jer su ljudi jednostavno drugačije nastrojeni", smatra Petruševski.

Profesor koji i dalje svira, iako mu je pedagogija osnovno zanimanje. Ipak, kod nastupa ima jedno pravilo - uvijek svira solo.

"To pravo da vam kažem i ne znam. Nikada nijesam učio da sviram u orkestru, uvijek solo ili nastupi kamerne muzike", rekao je Petruševski, novi, makar i povremeni stanovnik crnogorske prijestonice.

Daleko smo od Salzburga

Kada je riječ o položaju klasične muzike u Crnoj Gori, profesor smatra da situacija nije tako loša, jer Crna Gora ima tri – četiri jaka fetsivala, koji su podržani od strane države.

"Znate sada je kriza svuda u svijetu, a na žalost po kome prvo udraju to je po muzici i umjetnosti. Zato mislim da ovdje nije loša atmosfera, mada bi naravno uvijek moglo da bude bolje. Imao sam, doduše, prilike da radim u zemljama gdje se festivali održavaju na veoma visokom nivou, kao recimo u Salzburgu. Taj festival ima budžet od 50 miliona eura. Dotle nijesmo došli ovdje, ali...".

Bonus video: