Promocija knjige „Milena i druge društvene reforme“ Olje Knježević održana je pred mnogobrojnom publikom u Gradskoj knjižari.
O prvijencu Olje Knežević govorili su književnik Balša Brković i književni kritičar Marinko Vorgić, a publika je sa nestrpljenjem očekivala i autorkino predstavljanje “Milene”.
Osim što je čitala odlomke iz romana, Knežević je govorila i o procesu nastajanja djela, kako je gradila lik glavne junakinje, žrtve tranzicije koja je počela 90-ih godina.
Ona je, takođe, rekla da je dio romana, čija je radnja smještena u Londonu, nastao kasnije od dijela knjige čija se radnja odvija u Podgorici, te da je prvobitna verzija romana u rukopisu nastala na engleskom jeziku.
“Sve ono što su važne stvari za književnost u najuniverzalnijem smislu, mogu se pronaći u ovom romanu"
“Prvobitna verzija romana bila je na engleskom i nastala je veoma lagano. Engleski jezik je bio jedna vrsta distance, jer traume glavne junakinje u romanu je bilo lakše ispričati na stranom jeziku. Na stranom jeziku je stvari bilo lakše nazvati njihovim pravim imenom, pa makar to ime bilo i pornografsko.
Kada sam odlučila da je prevedem na moj maternji jezik, glavna junakinja mi je bila drugačija, nije imala 'glas' kao na engleskom jeziku, pa sam onda još morala da radim na izgradnji njenog lika”, kazala je Knežević.
Balša Brković je kazao da je sam čin čitanja ovog romana svojevrstan tango sa tekstom.
“Sve ono što su važne stvari za književnost u najuniverzalnijem smislu, mogu se pronaći u ovom romanu, i ono što je najvažnije, a što zapravo i čini književnost je da ovaj roman činom čitanja uvlači u igru mentalnih moći ili jedan izuzetno zanimljiv tango sa tekstom”.
Najizvitopereniji dio tradicije
Za Marinka Vorgića, najinteresantnija intriga romana je smještena u naslovu.
“Personalitet glavne junakinje je izjednačen sa društvenim procesom. Za autora je jako bitno da toliku količinu intrige koja je smještena u naslovu uspije da razvije i prati u cijelom romanu, a Knežević je u tome jako dobro uspjela” rekao je Vorgić.
"Radi se o društvenim promjenama, a u suštini ne mijenja se ništa"
On je kazao da je u romanu prisutna ideološka konstanta i da roman prati najizvitopereniji dio naše tradicije u kojem je dominantan mačizam.
“Ova knjiga ne dozvoljava da se držimo bilo kakvog konzervativnog diskursa. Dijalog i replika u knjizi su jako bitni za funkcionalizaciju cijelog romana. Ovaj roman prati najizvitopereniji dio naše tranzicije i u njemu postoji jedna ideološka konstanta koja bi se možda mogla nazvati nekom vrstom nedijalektičkog principa, koji se u ovom romanu vidi.
Naime, radi se o društvenim promjenama, a u suštini ne mijenja se ništa, jer u ovom romanu prisustvujemo priči u društvu u kome je mačizam i patrijarhat u nekom svom hibridnom obliku i dalje prisutan. Glavni ideološki problem se stvara upravo na tom nivou. Njega je moguće podijeliti u dva pola.
Jedan predstavlja otac porodice, a drugi otac nacije. Na prvi pogled radi se o dva različita lika u karakteru, ali u suštini oba lika funkcionišu po istom principu, po principu hira”, kazao je Vorgić.
Problem muške infantilnosti
On se osvrnuo i na one djelove romana koji su u javnosti naslovljeni kao pornografski.
“Tako ih možemo samo uslovno nazvati, krije se strahovito moćni momenti ovog romana jer prikazuju atak ne žensko tijelo, što svakako nije bezazleno u romanu, već su to najbolji i najdublji ideološki momenti u njemu.
Žene su u romanu frustrirajuća pojava za muškarce i oni svi atakuju na njih, odnosno njihovo tijelo. U suštini u ovom romanu imamo problem muške infantilnosti”, rekao je Vorgić.
Galerija
Bonus video:
