Transformaciju Centra za arheološka istraživanja u odjeljenje pri jedinstvenom Centru za konzervaciju i arheologiju koji će se otvoriti na Cetinju, te preseljenje ove institucije, čime se arheolozi iz Podgorice udaljavaju od brojnih i vrijednih nalazišta koja se nalaze oko nje, izazvalo je oštre kritike stručne javnosti.
Arheolozi, direktori muzeja u Crnoj Gori, kao i kolege sa odsjeka za arheologiju u Beogradu, jedinstveni su u stavu da je ukidanje podgoričkog Centra samo korak dalje do ukidanja arheologije.
Centar za arheološka istraživanja je dobio podršku dr Jasne Vuković sa odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Ona smatra da je ukidanje ove institucije neprimjerena ideja.
Za pohvalu je što sindikalna organizacija Centra za arheološka istraživanja pokušava da spasi jednu veoma značajnu instituciju
"Smatram da je neprimjereno da se gasi Centar za arheološka istraživanja Crne Gore jer se time gasi i arheologija kao nauka. Podržavam Vas u naporima da očuvate status Centra kao posebne institucije, čiji cilj nije samo stručni rad, već i sistematska naučna istraživanja", piše u pismu podrške beogradskih kolega koje je potpisala Vuković.
Za pohvalu je, kako smatra arheolog iz Budve Milena Vrzić, što sindikalna organizacija Centra za arheološka istraživanja pokušava da spasi jednu veoma značajnu instituciju za Crnu Goru i arheološku nauku. Međutim, smatra ona, treba da reaguje i stručni kadar iz ovog Centra i arheološko društvo.
Nepopravljiva šteta za arheologiju
Prethodnica Centra za arheološka istraživanja je bila arheološka zbirka republičkog ranga osnovana 50-ih godina prošlog vijeka, sa namjerom da se vremenom transformiše i preraste u arheološki muzej.
"Kada je umjesto arheološkog muzeja osnovan Centar za arheološka istraživanja, time je arheologiji učinjena ogomna šteta, ali ne nepopravljiva, jer sad treba da se borimo za instituciju koja treba da preraste u Institut za arheologiju.
"Arheologija je postala sporedna, pretvorena je u jedno odjeljenje, i mislim da to nije zaslužila"
Gašenje specijalizovane institucije za arheologiju bila bi nepopravljiva šteta za arheologiju, istraživanja, proučavanja i valorizaciju crnogorske kultume baštine", rekla je Vrzić.
Arheolog iz Regionalnog zavoda za zaštiti spomenika kulture u Kotora, Vilma Kovačević, smatra da je ovim reorganizacijama i promjenama, arheologija kao fundamentalna nauka marginalizovana.
"Umjesto da se jača i da se napravi jedan jači centar, odnosno institut gdje će ljudi da se unapređuju i da stiču zvanja magistara, doktora, arheologija je svedena na jedno odjeljenje. Premještanjem Centra iz Podgorice na Cetinje nije urađeno ništa dobro za arheologiju.
U ovom slučaju arheologija je postala sporedna, pretvorena u jedno odjeljenje, i mislim da to nije zaslužila - generalno arheologija Crne Gore, s obzirom na toliko bogatstvo arheoloških lokaliteta ne samo u Podgorici, već cjelokupnog područja, posebno primorja.
Dobro je što je ostalo to odjeljenje, ali nije dobro što je arheologija svedena na odjeljenje", kazala je Kovačević.
Duklja je potpuuno neistražena
Arheolog Olivera Žižić je kazala za "Vijesti" da je ukidanje Centra krajnje neznanje i nipodaštavanje fundamentalnog kulturno istorijskog segmenta Crne Gore.
Arheološka zbirka je trebalo da preraste u arheološki muzej sa sjedištem u Podgorici, a iz nekih razloga to se nije desilo
"Kada bi rangirali arheološka nalazišta i uopšte nasljeđe Crne Gore, ono bi zauzelo vrh ljestvice, ne samo Balkana, nego i evropske i svjetske. Evidentno je da su od davnina mnogi strani naučnici hrlili na arheologiju Crne Gore. Mislim da naši državnici to niti znaju niti su toga svjesni, već olako donose odluke", kaže Žižić.
Ona je istakla da se veliki broj izuzetno važnih arheoloških nalazišta nalazi u basenu Skadarskog jezera, ali da ne bi bilo čudno da počnu i razaranje arheoloških nalazišta, i da joj ne bi bilo iznenađenje da to prvo bude Duklja.
"Umjesto da Duklju pretvore u instituciju kao reprezentativno kulturno nasljeđe i zaposle arheologe koji traže posao i tako je konačno dovedu u red, jer je potpuno neistražena, zapuštena, a značajna za istoriju Crne Gore koja sa njom i počinje, oni neobrazloženo ukidaju Centar za arheološka istraživanja", objašnjava Žižić.
Ona ističe daje i arheološka zbirka trebalo da preraste u arheološki muzej sa sjedištem u Podgorici, a iz nekih razloga to se nije desilo.
"Mora se znati da su arheološki muzeji stubovi kulturno-istorijskih procesa jedne zemlje, pa ih nužno treba imati, čuvati i naučno bogatiti", istakla je Žižić.
Bonus video:
