Citatom iz knjige Martina Hajdegera „Bivstvovanje i vrijeme“ Kristina Bojanović, profesorica filozofije otvorila je preksinoć na nikšićkoj tvrđavi Bedem petu fil(m)osofiju posvećenu pomenutom filozofu.
Kako igrani, tako i dokumentarni filmovi bave se raznoraznim etičkim, estetičkim, ontološkim problemima
Zahvaljujući Društvu filozofa Crne Gore i Studijskom programu za filozofiju, a u saradnji sa Kreativnim centrom Bedem, Nikšićanima je pružena prilika da na Tvrđavi, koja je organizatore podsjetila na antički trg pa je i zato izabrana za mjesto održavanja filmosofije, slušaju o filozofima i gledaju filmove posvećene istima.
„Na savremenoj intelektualnoj sceni već par decenija sve više se postavlja pitanje da li film filozofira. Da li film kao samosvojan umjetnički kreativni poduhvat jeste u stanju da pojmi i obuhvati samu stvarnost, suštinu života, suštinu bivstvovanja.
Mnogi savremeni filozofi odlučili su da film posmatraju na hermenautički način, da u kadrovima filmske trake nađu određeni filozofski problem.
Kako igrani, tako i dokumentarni filmovi bave se raznoraznim etičkim, estetičkim, ontološkim problemima, a filozofija i filozofi bivaju ti koji ih aposteriori tumače i definišu“, kazala je Bojanović, idejni tvorac filmosofije.
Kritičko mišljenje i razmišljanje
U toku filmosifije biće prikazano petnaestak filmova koji će biti propraćeni stručnim predavanjima, u početku profesora sa studijskog programa za filozofiju, a kasnije će biti uključeni i drugi predavači. Svi oni pokušaće da „osvijetle vezu između filma i određenog filozofskog problema“.
"Pokušaćemo da obogatimo ne samo učmali i skroman filozofski život, već uopšte život kulture"
„Sa jedne strane ukazaće na metodičku vrijednost filma, a sa druge strane će pokušati da sve inherentne elemente interpretiraju na filozofski način. Drugi cilj je pokušaj otvaranja prostora za kritičko mišljenje i razmišljanje i diskusiju o nekim problemima koji se nalaze na presjeku između filma i filozofije, prošlosti i aktuelnosti, te razna savremena pitanja, kao što su biopolitika, etika, odgovornost, ljudska prava, globalizam, fundamentalizam...
Pokušaćemo da obogatimo ne samo učmali i skroman filozofski život, već uopšte život kulture, kako u Nikšiću, tako i u cijeloj Crnoj Gori“, kazala je Bojanović koja radi kao saradnica na studijskom programu za filozofiju Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
Filozofija je povezana sa životom
U početku su diskusije bile „stidljive“, ali kada su posjetioci, a njih je za jedan takav događaj zaista bilo puno, shvatili da filozofi nijesu nedostupni, niti da je filozofija apstraktna, često je vremena za razgovor bilo malo.
„Filozofija je život i ako nju neko ne poima kao život, ona je, htjeli mi to ili ne, povezana sa životom. Ono na šta smo posebno ponosni je što se ove godine na studijski program za filozofiju upisalo nekoliko brucoša zahvaljujući isključivo ovom programu.
U eri masovnih medija i plitkih (ne)sadržaja mi smo nastojali da otvorimo javni prostor, nikšićki Bedem, za mišljenja nesputana stereotipom, konzervativnošću i površnim stvarima kojima ovaj svijet obiluje“, istakla je Bojanović.
Prvih desetak filmosofija imaju uvodni karakter i obuhvataju predavanja, filmove o filozofima o kojima se govori i diskusije
Prvih desetak filmosofija imaju uvodni karakter i obuhvataju predavanja, filmove o filozofima o kojima se govori i diskusije. Nikšićani će imati prilike da pored filozofa o kojima je bilo riječi čuju nešto i o Džudit Batler, Mišelu Fukou, Žak Deridi, Ludvigu Vitgenštajnu, Žan Pol Sartru.
Nakon toga slijedi prikazivanje igranih filmova kultnih reditelja, kao što su Hičkok, Sofija Kopola, braća Koen, gdje će se „izvući“ jedan problem o kome će diskutovati predavači i publika.
Pošto je filmosofija planirana na duge staze kada počnu kiše, mjesto okupljanja biće kula na Bedemu, a organizatori se nadaju da će se dobar dio programa odvijati i u amfiteatru Filozofskog fakulteta.
Onaj ko misli velike misli, često misli velike pogreške
O Martinu Hajdegeru, čovjeku koji je učinio da „filozofija ponovo misli“ govorio je doc. dr Drago Perović. Perović je kazao da je Hajdeger, koga smatraju najvećim filozofom 20. vijeka, smatrao i dokazao da filozofija nije ništa drugo nego bivstvovanje i da je njen osnovni zadatak proučavanje stava „ja jesam“.
Hajdeger upravo preko vremena pokušava da razumije čovjeka i život, i tvrdi da svako bira sopstvene junake
„Svi mi u životu, koji je jedan film, igramo ulogu statiste a ne režisera. Hajdeger je pokušao da čovjeka kroz bivstvovanje onoga ’ja jesam’ natjera da umjesto statiste postane glavni glumac“, kazao je Perović. Ono što ’ja jesam’ nije ništa drugo nego vrijeme i to vrijeme odnošenja prema samom sebi.
Hajdeger upravo preko vremena pokušava da razumije čovjeka i život, i tvrdi da svako bira sopstvene junake, a da je čovjek samo bivstvovanje u svijetu.
„Onaj ko misli velike misli, često misli velike pogreške“, kazao je Hajdager, filozof koji je bio član Hitlerove nacističke stranke, čovjek koji je bio dovoljno nadmen da se nikada nije izvinio zbog toga, ali i dovoljno velik filozof da mu je „naci grijeh“ oprošten.
Galerija
Bonus video:
