Kulturno istorijsko blago i nasljeđe Crne Gore je, prema riječima uprava muzeja u Baru, Kotoru, Podgorici, Cetinju, zanimljivo turistima, a prema njihovim riječima, sve je više onih koji pored mora i plaža žele da se upoznaju i sa drugim vrijednostima zemlje u koju su došli.
Iako se već pet godina zaredom grupa crnogorskih muzeja pridružila međunarodnoj manifestaciji “Noć muzeja”, “muzejska ponuda” se najčešće sastoji od stalnih postavki. Informacije onima koji ne govore jedan od jezika bivše Jugoslavije, negdje su dostupne na više njih, a negdje samo na crnogorskom.
Ipak, uprave muzeja tvrde da je interesovanje sve veće, da su stranci zainteresovani, ali se pitaju što je sa domaćom publikom, koja nije zainteresovana da se upozna sa sopstvenim kulturnim, istorijskim ili prirodnim blagom.
Na Cetinju izletnici, a ne turisti
“Broj gostiju koji su posjetili pet cetinjskih muzeja, koji funkcionišu u sklopu Državnog muzeja Crne Gore, trenutno je u porastu za nekih 15 odsto”, kazao je vodič Aleksandar Berkuljan, ističući da kada se priča o turističkim posjetama Cetinju, onda treba imati na umu da je uglavnom riječ o izletnicima, a ne turistima.
Prema riječima Berkuljana, Cetinje za sada najčešće posjećuju Rusi, Englezi, Francuzi i Italijani
“Cetinje nema turista, jer opšte je poznato da se ljudi ovdje ne zadržavaju, već su samo u tranzitu, ostaju par sati, i za to vrijeme posjećuju uglavnom Dvor kralja Nikole”, objašnjava Berkuljan. On ističe, da se ove godine može govoriti i o nešto većoj posjeti Biljardi i Istorijskom muzeju, koji je dijelom otvoren za posjetu.
“Naime, prethodnih mjeseci urađena je rekonstrukcija većeg dijela postavke Istorijskog muzeja. Inovirana je, poboljšan je sadržaj, uvedena i multimedija, tako da je sve to očigledno ostavilo utisak na goste. Pročulo se, pa su i agencije upoznate sa tim, tako da je sve to doprinijelo da Istorijski muzej bilježi veću posjećenost”, kazao je on.
U Državnom muzeju se nadaju da će brojka posjetilaca do kraja godine preći cifru od nekih 120 hiljada. Prošle godine je bila na nivou od 100 hiljada. Profil gostiju koji posjećuju Cetinje je drugačiji.
Prema riječima Berkuljana, Cetinje za sada najčešće posjećuju Rusi, Englezi, Francuzi i Italijani. Ove godine je zabilježen i veći broj turista iz Poljske. Mada bi sve moglo više i bolje, u muzeju kažu da su zadovoljni u odnosu na to kako je bilo prošle godine.
Rekordna posjeta krajem 80-tih
“Treba uzeti parametre prethodnih godina, kada smo prije četiri godine imali nekih 136 hiljada, da bi to palo na 128, pa na 98 hiljada. U suštini prethodnih godina smo bilježili pad posjeta, a ove godine nakon duže vremena - blagi rast.
Moram naravno da napomenem, da je rekordna posjeta cetinjskim muzejima zabilježena krajem 80- tih, prije rata, kada je Cetinje posjetilo više od 200 hiljada turista”, komentariše Berkuljan.
“Turisti za sada nemaju posebne zahtjeve, ali i u muzeju su, kako kažu, limitirani na ono što je u njihovoj nadležnosti. Odnosno, program za posjetioce osmišljavaju agencije koje dovode goste.
Trenutno na raspolaganju kao što sam rekao imamo nekih šest postavki, Dvor, Biljarda u kojoj se nalazi i privremena postavka Etnografskog muzeja, Reljefna karta, Istorijski i Umjetnički muzeji.
Raspolažemo makar formalno sa tri mauzoleja, od kojih su dva na Cetinju, Ćipur i Orlov krš, te Njegošev mauzolej na Lovćenu”, kaže Berkuljan.
Ipak, kada je riječ o Ćipuru, Berkuljan dodaje, da za sada sve stoji, dok se ne riješe imovinsko-pravni odnosi, između države i Mitropolije.
“To što je Ćipur odlukom Vlade dodijeljen Muzeju, to ne znači da mi s njim raspolažemo. Ove godine nijesmo imali nikavu mogućnost da osmislimo nešto za Ćipur, jer još nije riješeno pitanje imovinsko-pravnih problema, između Mitropolije i države”, objašnjava Berkuljan.
Inače, tokom ljetnje sezone muzejske postavke na Cetinju otvorene su za posjetu svakog dana od devet sati ujutro do 17 sati. Vođenje je organizovano na crnogorskom, engleskom, francuskom, njemačkom, italijanskom i ruskom jeziku.
Posjetioci na Cetinju mogu da vide postavke u pet muzeja. Tako cijena ulaznice za Dvor kralja Nikole iznosi pet eura, za Umjetnički muzej četiri, za Biljardu i Istorijski po tri eura, a za Etnografski muzej dva eura, s tim da učenici i studenti plaćaju 50 odsto niže cijene. Cijena ulaznice za Reljef Crne Gore je jedan euro.
Neophodni informatori na engleskom
Centar za posjetioce Nacionalnog parka Durmitor nalazi se u Upravnoj zgradi NP, gdje se mogu dobiti sve potrebne informacije u vezi sa turističkom ponudom Parka, prirodnim i kulturnim vrijednostima, a takođe se može pogledati i kupiti film o Nacionalnim parkovima Crne Gore.
Tu se nalazi i Prirodnjačka zbirka Nacionalnog parka koja obuhvata više od 500 eksponata flore i faune zastupljenih na ovom prostoru, prodavnica suvenira domaće radinosti, kao i sala sa oko 30 sjedišta, za prikazivanje filmova za posjetioce.
Rukovodilac Centra mr Vanja Krgović-Šarović kaže da je u predsezoni i tokom dosadašnjeg dijela glavne turističke sezone prostorije centra posjetilo više od 2.000 turista.
Ona je kazala da su posjetioci oduševljeni prirodnim vrijednostima nacionalnog parka, te da ima dovoljno informativnog materijala o turističkim sadržajima NP.
“Kao ekstra ponuda Centra za posjetioce je razgledanje prirodnjačke zbirke, koja prezentuje floru i faunu nacionalnog parka”, kazala je Krgović-Šarović naglašavajući da je razgledanje ove vrijedne kolekcije besplatno uz kupljenu ulaznicu u Nacionalni park koja košta dva eura.
Primjedbe gostiju uglavnom su se odnosile na nedostupnost informativnog materijala ne stranim jezicima, makar engleskom, uz konstataciju da je ovaj problem izražen i u svim turističkim i drugim objektima na Žabljaku, gdje se plasira turističko promotivni i edukativni materijal”, kazala je Vanja Krgović-Šarović.
Priče na sedam jezika
Direktorica Pomorskog muzeja u Kotoru Mileva Vujošević- Pejaković, koji je smješten u palati Grgurina iz XVIII vijeka, ističe da je to jedna interesantna oaza kulture, kulturnih zbivanja i priče.
Turisti su posebno iznenađeni što Pomorski muzej ima posebno odjeljenje za hendikepirane, i jedina je kulturna insitucija u Crnoj Gori koja ima takav prostor
“Svi koji dođu jednom ponovo se vraćaju, što znači da nijesu sve vidjeli i da im priča kojih u ovom muzeju ima puno, nije dovoljno. Turisti su posebno prijatno iznenađeni što priče o muzeju slušaju preko slušalica na sedam svjetskih jezika, kao i što dok slušaju priču u pozadini se čuje barokna muzika ako je priča recimo o baroknom eksponatu”, kazala je Vujošević-Pejaković podsjećajući da je riječ o projektu koji je zaživio prije šest godina, te da su jako ponosni na to.
Turisti su posebno iznenađeni što Pomorski muzej ima posebno odjeljenje za hendikepirane, i jedina je kulturna insitucija u Crnoj Gori koja ima takav prostor. Direktorica Pomorskog muzeja ističe da je turistima posebno interesantno oružje, nakit, pisani dokumenti.
Ona kaže da su posjetioci nakon razgledanja, obično zainteresuju i požele da imaju neki od eksponata, muškarci najčešće požele neku od kubura iz kolekcije muzeja, žene nakit, modelari za brodove, a ima zainteresovanih i za pisana dokumenta, kao i stare požutjele fotografije koje imaju svoju priču.
“Mi smo tu na usluzi da ih usmjerimo i pomognemo gdje mogu naći neke od tih stvari, jer kod nas ne mogu kupiti eksponate”, kaže Vujošević-Pejaković.
U centru pažnje Dvorac kralja Nikole
Najviše pažnje posjetilaca u Dvorcu kralja Nikole u Baru, privlači renovirani ambijent ljetnjikovca kraljevske porodice Petrović, prostorije u kojima su boravili kralj i njegova porodica, njihov namještaj, predmeti, slike”, kazao je mr Vladislav Kasalica, upravnik Zavičajnog muzeja Bar.
Samom muzeju skoro da ništa ne bi trebalo dodati, sem novih vitrina i reparacije starih, za stalne izložbene postavke
Ovo zdanje podignuto je 1895. a u svom kompleksu ima veliki i mali dvorac, dvije kule stražare-gvardije, staklenu baštu i dvorsku kapelu. U okviru kompleksa je i dvorski park koji čine različite vrste mediteranskog rastinja. Cijena ulaznice u muzej je jedan euro. U prosjeku, svakog dana preko ljetnje sezone najmanje pedesetak ljudi uđe pod krov Dvorca.
“Noću je ovdje najfrekventnije, jer je Balska dvorana etablirana kao prestižna crnogorska koncertna i sala za promocije književnih djela, a ispred Dvorca, na platou, održavaju se brojne književne večeri.
Samom muzeju skoro da ništa ne bi trebalo dodati, sem novih vitrina i reparacije starih, za stalne izložbene postavke. Planiramo i uređenje dvorskog parka sa označavanjem svake od zastupljenih biljki”, kazao je Kasalica. Što se interesovanja građana Bara za muzejske zbirke tiče, ono je mnogo manje.
“Ne samo za naš, već i za sve ostale naše muzeje moglo bi se mnogo više uraditi na marketinškom planu. Mi smo već petu godinu članovi evropske porodice muzeja koja jednom godišnje priređuje 'Noć muzeja', koja je i kod nas najposjećenija manifestacija, ali, sama po sebi, ona je nedovoljna da bi se animirali naši građani, posebno oni najmlađi, da što češće dolaze i stoga bi trebalo prirediti još ovakvih programa tokom cijele godine”, zaključio je upravnik barskog muzeja.
Etno kolekcija najzanimljivija posjetiocima Podgorice
Posjećenost Modernoj galeriji, Muzeju Marka Miljanova i stalnoj postavci Muzeja grada Podgorice koji funkcionišu pod okriljem JU “Muzeji i galerije Podgorice” zavisi najviše od tipa izložbe, pa što je izložba neobičnija veće je interesovanje i posjeta.
Od stalne postavke koja je aktuelna, posjetioce najviše interesuje etnografska kolekcija koja se sastoji od narodnih nošnji sve tri konfesije koje žive na tetitoriji glavnog grada.
“U etnografskoj kolekciji posjetioci mogu da vide ćemere, toke, tradicionalno oružje, pa to privlači posebnu pažnju stranaca koji dođu, i to mnogo više, nego naše građane”, kazala je muzejski savjetnik i istoričarka umjetnosti Petrica Duletić.
Ona ističe da je veće interesovanje naših građana pokazano tokom izložbe “Mirtis” koja je realizovana u saradnji sa ambasadom Grčke i tada su izložbu posjetile organizovano sve crnogorske srednje i osnovne škole. Velika prednost je što muzeji rade i vikendom do 20 sati.
“Primjedbe do sada nijesmo imali ili one bar nijesu javno iznošene od strane posjetilaca, mada ono što nedostaje kod nas su suveniri u većem obimu.
Međutim, imajući tu činjenicu u vidu, počela je da se radi kopija boginje Rome, koju rade naši konzervatori i očekujem da će to doprinijeti bogatijoj ponudi suvenira, jer su posjetioci pokazali izuzetno interesovaje za ovaj suvenir”, ističe Duletić.
Cijena ulaznice za odrasle je jedan euro, za strance tri eura, a za organizovane posjete škola 0,50 centi.
Galerija
Bonus video:
