Senzacionalna otkrića arheologa u Polimlju: Katuni bronzanog doba

U tri sonde veličine tri puta četiri metra pronađeni nevjerovatno vrijedni artefakti i takozvani pokretni arheološki materijal
393 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 18.08.2011. 09:20h

Arheološki tim Polimskog muzeja iz Berana započeo je sanaciju i zaštitu arheološkog nalazišta Torine u Radmanskoj klisuri, i već u prvim ispitivanjima došao do novih senzacionalnih otkrića.

Direktor Polimskog muzeja, arheolog Predrag Lutovac objasnio je da su u tri sonde veličine tri puta četiri metra pronađeni nevjerovatno vrijedni artefakti i takozvani pokretni arheološki materijal, koji svjedoči o životu na ovom lokalitetu.

"U prvoj sondi, na obodu pored puta, na istočnoj strani, naišli smo na osteološke ostatke sahranjenih pokojnika i sada treba da se utvrdi precizno kojem vremenu pripadaju. Već sada se može reći da bi to trebalo da bude pozni srednji vijek, budući da su pokojnici sahranjeni kanonski, što znači zapad-istok, i sa rukama prekrštenim na predjelu stomaka“, rekao je Lutovac.

Ostaci na pola metra

On je kazao da arheolozi imaju zadatak da ove skelete uklone i da zatim utvrde rasprostranjenost nekropola koje se nalaze na ovom značajnom bronzanodopskom staništu.

"Sa preostale dvije sonde otvoren je prostor bronzanodopske kuće sa jasno vidljivim ognjištem, oko koga je nađen veliki broj cijelih keramičkih sudova, koštanih alatki, pijuka od jelenskih rogova i dvije bušene kamene sjekire“, rekao je Lutovac.

Lutovac

On kaže da su ostaci ove kuće iz bronzanog doba pronađeni na dubini od svega 50 centimetara.

"Sve ukazuje na to da se ovdje radi o ljetnjem sezonskom naselju, za izdizanje stoke, jer u bronzanom dobu već je stočarstvo bilo razvijeno. Dakle, ljudi koji su ovdje živjeli, imali su neko stalno stanište u blizini, a ovdje su dolazili tokom ljetnjih sezona. Zbog toga su kulturni slojevi plitki, ali vrlo bogati pokretnim arheološkim materijalom“, kaže direktor Polimskog muzeja.

Prema njegovim riječima, na osnovu onoga što je ovih dana nađeno, kao što je kalup za livenje bronzanih bodeža egejskog tipa, moglo bi se zaključiti da se radi o finalnom bronzanom dobu koje pripada takozvanoj prelaznoj zoni između Crne Gore i Istočne Hercegovine.

"Ovo je bez sumnje krajnja destinacija do koje dopiru uticaji bronzanog doba i bronzanodopskih kultura sa primorja“, tvrdi Lutovac.

Prekopavanje istorije

Cilj posljednjih arheoloških radova na Torinama, koji su započeti prije desetak dana, prije svega je da sanira dio koji je oštećen prije nekoliko godina kada su neki mještani sela Radmanci pokušali da probiju put i prešli teškim mašinama preko ovog arheološkog lokaliteta.

Direktor Polimskog muzeja podsjeća da je ova kulturna institucija podnijela tada krivične prijave protiv vinovnika vandalizma, ali da druge institucije sistema nijesu bile u stanju da počinioce kazne.

"Mještani su bukvalno prošli sa bagerima preko nalazišta i oštetili više od pola površine. Nadležne institucije nijesu bile efikasne da te ljude sankcionišu“, kaže Lutovac.

On objašnjava da je lokalitet Radmanci, sa čuvenom zazidanom pećinom, odnosno utvrđenjem, nadomak Petnjice, 15 kilometara od Berana, najvredniji i najbogatiji u Crnoj Gori iz doba eneolita, odnosno mlađeg bronzanog doba, između trećeg i drugog milenijuma prije nove ere. Direktor Polimskog muzeja podsjeća da su na tom lokalitetu već ranije pronađeni ogrlica od vučjih zuba, bakarne igle, keramika i slično.

Mještani su bukvalno prošli sa bagerima preko nalazišta i oštetili više od pola površine (Foto: Tufik Softić)

„Umjesto da selo i čitav kraj postanu turistička atrakcija, ovaj lokalitet je zamalo potpuno uništen“, kaže Lutovac.

Sa lokaliteta Torine, odnosno Radmanska klisura, u međuvremenu je u nepovrat odneseno ko zna koliko arheološkog materijala, najčešće keramike. Nerijetko i u inostranstvo, gdje su se ljudi čudom čudili kako je moguće nesmetano do toga doći i po poljanama, kao poljoprivredni proizvod, kupiti arheološke artefakte stare pet hiljada godina.

Lutovac zato smatra da što prije treba da zaživi novi Zakon o zaštiti kulturnih dobara. Ovaj zakon usvojen je prošle godine i na osnovu njega biće formirana Uprava za kulturna dobra Crne Gore, kao glavni činilac zaštite.

„Stanje koje smo do sada imali nije valjalo. Vjerujem da će biti bolje i da će se prvi put stati na put javašluku i devastaciji spomenika kulture“, kazao je Lutovac.

Prema njegovim riječima svaki spomenik kulture imaće zonu zaštite u kojoj neće moći ništa da se gradi.

„Novi zakon će disciplinovati rad na zaštiti kulturnih dobara i spriječiti da se ponovi ono što se desilo u Radmancima. Ipak, potrebno je i da se mijenja svijest ljudi“, kaže Lutovac.

Od 120 spomenika samo tri bila zaštićena

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području beranske opštine, koliko se nalazi na spisku Polimskog muzeja, do sada su samo tri bila zakonom zaštićena. Posljedica ove skoro nevjerovatne činjenice je da se na preostalih 117 spomenika i arheoloških nalazišta moglo raditi šta se kome htjelo.

„Polimlje je u arheološkom pogledu izuzetno bogato. To je oduvijek bilo granično područje i prostor komunikacija, sa ko zna koliko gradina. Ove godine započinjemo projekat iskopavanja tih gradina, odnosno utvrđenih gradova Polimlja“, kaže Lutovac.

On nabraja samo neke od utvrđenih gradova koji su do sada otkriveni: Tumbarice u Donjoj Ržanici, Gradac u Budimlji, Pećina grad u Radmanskoj klisuri kod Petnjice, gradina Bihor, Samograd u selu Brzava kod Bijelog Polja, još uvijek arheološki nedirnuti Gradac iznad Godočelja kod Petnjice, Gradac u Crnči kod Bijelog Polja, Jerinin grad u Plavu, Gradina iznad sela Šabotići, i još dva u bjelopoljskoj opštini, Gradina u Koritima i Gradina iznad sela Muslića.

„Sve ove naseobine potiču uglavnom iz srednjeg bronzanog doba i korišćene su kao prirodna utvrđenja. Neke od njih su korišćene i u gvozdenom dobu, sa dolaskom i dominacijom Rimljana. S obzirom na strategijski značaj, opasane su moćnim bedemima. Predstoji veliki posao njihovog otkopavanja i zaštite“, priča Lutovac. On se zalaže da se što prije počne sa uređenjem puteva do ovih naseobina, pravljenja biciklističkih staza i slično, čime bi turistička ponuda Polimlja bila neuporedivo značajnija nego što je danas.

Galerija

Bonus video: