francuzi i italijani

Stranci kupuju crnogorske umjetnine, Đurić je najtraženiji

Prema riječima podgoričkog galeriste Gaja Vojvodića, turisti su zainteresovani za crteže, grafike i slike Miodraga Dada Đurića, Fila Filipovića, Voja Stanića i Ratka Odalovića
0 komentar(a)
Ažurirano: 09.08.2011. 17:24h

U Crnoj Gori, posebno u ljetnjim mjesecima kada imamo veliki priliv turista, postoji veće interesovanje za djela crnogorskih likovnih umjetnika.

Prema riječima podgoričkog galeriste Gaja Vojvodića, turisti, najviše Francuzi, Italijani i Rusi, zainteresovani su za crteže, grafike i slike Miodraga Dada Đurića, Fila Filipovića, Voja Stanića i Ratka Odalovića.

Ono što je turistima primamljivo u ponudi crnogorskih galerista i kolekcionara, slična situacija je i u regionu, su mnogo niže cijene radova crnogorskih umjetnika, nego što je slučaj sa cijenama njihovih djela u evropskim prodajnim galerijskim centrima.

Ne kažem da su svi oni prinuđeni da prodaju umjetnine po cijenama koje su mnogo niže od onih koje diktira svjetsko tržište, ali brojni su.

"Dugo se bavim ovim poslom i kroz brojne kontakte razvio sam stabilnu mrežu, i kroz dobar marketing pravu prezentaciju onoga što određeni crnogorski umjetnici mogu da ponude evropskoj likovnoj publici. Kada je riječ o cijenama, naši poznati slikari u Parizu, Rimu i drugim evropskim i svjetskim kulturnim centrima, postižu i do pet puta veće cijene od onih na crnogorskom tržištu”, kazao je Vojvodić u čijem vlasništvu se nalaze djela prestižnih crnogorskih slikara, a trenutno su izložena u velikom izložbenom prostoru budvanskog hotela “Avala”.

Stranac kada kupuje vrijednu umjetninu na teritoriji Crne Gore, dužan je da prođe proceduru Zavoda za zaštitu spomenika kulture Crne Gore i Ministarstva kulture, kako bi dobio rješenje i potvrdu da nesmetano iznese predmet iz zemlje.

"S mišljenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture Crne Gore kupac je dužan da dođe u Ministarstvo kulture Crne Gore koje izdaje rješenje o izvozu”, objašnjava Dragica Milić

Milić nam je kazala da se postojeći formulari s naznakama šta je sve potrebno za dobijanje mišljenja o nekoj umjetnini mogu naći na sajtu Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Isti zakon se sprovodi, po riječima Dragice Milić, i u regionu.

Prema podacima Zavoda za zaštitu spomenika Srbije, najviše zahtjeva za izvoz podnosi se za djela srpskih (V. Veličković), ali i autora iz bivših jugoslovenskih republika, a na prvom mjestu su zahtjevi za izvoz grafika Miodraga-Dada Đurića.