Spavamo jer to zahtijeva naše tijelo, znamo da je san nužan za preživljavanje. Međutim, nije poznato zašto konkretno spavamo i što san znači za našu psihu. Novo istraživanje ipak nam nešto pojašnjava.
Možda će vas iznenaditi, ali stručnjaci još uvijek ne razumiju u potpunosti zašto uopšte moramo da spavamo. Zbog toga je vrlo zanimljivo novo istraživanje koje ukazuje na direktnu vezu između stvaranja dugoročne memorije i sna, prenosi net.hr.
Naučnici sa Washington University School of Medicine otkrili su skup ćelija u mozgu vinske mušice koje kontrolišu san. Manipulacijom njihovih navika spavanja, naučnici su uspjeli da stvore dugoročnu memoriju. Mušice koje su spavale uspjele su održati naučenu informaciju nekoliko dana. San im je omogućio da kratkotrajno pamćenje postane dugotrajno.
Naravno, i oni koji nijesu naučnici već duže znaju da postoji veza između sna, sjećanja i učenja. Svakome ko je bio neispavan jasno je do kakve zbrke u mozgu dolazi.
Ovim istraživanjem potvrđena je teorija sinaptičke homeostaze, koja govori da san djeluje kao filter, koji omogućuje odmor sinapsa koje neprestano procesuiraju informacije dok smo budni. Nakon sna možemo osvježeni započeti novi dan. Tokom sna mozak filtrira informacije koje treba zapamtiti od onih koje treba odbaciti, te što će poslužiti na duže staze.
Eksperiment s vinskim mušicama je dokazao:
• Mušice u stimulativnom okruženju u kojem mogu puno toga naučiti imaju više sinapsa nego one koje žive u izolaciji.
• Tokom sna, broj i veličina sinapsa se smanjuje. U suštini se razrješava splet koji je nastao u mozgu i omogućava novi početak u sljedećem razdoblju budnosti.
Bonus video:
