Crnogorsko tržište knjige je veoma suženo i nije najzanimljivije za velike izdavače iz Beograda, Zagreba ili Sarajeva, a podgorički sajam knjige bi bio optimalan kada bi na njemu izlagalo 150 izdavača iz regiona i najmanje 30 iz drugih evropskih zemalja, rekao je u razgovoru za “Vijesti” direktor Podgoričkog sajma knjiga Predrag Uljarević.
On je rekao da je za Sajam važno da se na njemu predstavljaju i najvažniji pisci iz svih zemalja koje gostuju, ali da je to sve “povezano sa budžetom na koji do sada nismo mogli da računamo”.
On je kazao da je je ovogodišnji Sajam i pored činjenice da je crnogorsko tržište malo, pored zemlje gosta Ruske federacije, izlagao i veliki broj izdavača iz cijele Srbije, Hrvatske, a da su iz BiH bili prisutni svi relevantni izdavači okupljeni na štandu Udruženja izdavača i knjižara Bosne i Hercegovine i Sarajevskog sajma knjiga i učila, a da su pored zajedničkog štanda neki izdavači su imali i pojedinačne štandove.
Koliko je ove godine bilo izlagača i kakvi su njihovi utisci. Da li su spremni da dođu i naredne godine?
"Ovo je za nas najvažnije. Mi srećom imamo punu podršku većine izdavača koji su izlagali na Sajmu, oni ovaj Sajam doživljavaju kao svoj, isto kao što i crnogroski izdavači doživljavaju sajmove na kojima izlažu - kao svoje, kao mjesta na kojima će promovisati svoje knjige, predstaviti svoje autore, konačno predstaviti na način kako najbolje znaju i umiju ovdašnju kulturu zemljama u kojima nastupaju.
Kad sam čuo neke od primjedbi na račun Sajma, ja sam ih razumio kao pohvale Sajmu i organizatorima, uz malu ogradu i nelagodu što ne mogu da se pohvalno izraze i o činjenici da se na Sajmu masovno izlažu – knjige
Možda bi sajam, kada ne bi bile u pitanju knjige, imao veću podršku?
"Ima onih koji jesu za Sajam, ali nijesu za knjige, koji vjeruju da se Sajam knjiga može organizovati, ali bez izlaganja knjiga, bez nastupa pisaca, i slično. Znate onoga vinara koji je učio sina: “Zapamti da se vino može praviti čak i od grožđa”. Kad sam čuo neke od primjedbi na račun Sajma, ja sam ih razumio kao pohvale Sajmu i organizatorima, uz malu ogradu i nelagodu što ne mogu da se pohvalno izraze i o činjenici da se na Sajmu masovno izlažu – knjige.
Može li to ikako bez knjiga? Glavne napore ulažemo upravo da bismo ubijedili te skeptične posjetioce Sajma, koji su srećom u ogromnoj manjini, da se sajam knjige može organizovati i na način da se izlažu - knjige! One koje nismo uspjeli da ubijedimo ovoga puta zasigurno će se pojaviti narednih godina kao najagilniji posjetioci Sajma.
Ministarstvo kulture iz godine u godinu najavljuje konkretniju pomoć Sajmu, ali, čini se da ta pomoć, bar u nekom znatnijem obimu izostaje.
Očigledno da ni Ministarstvu ne cvjetaju ruže kad je riječ o sredstvima za organizaciju programa – koliko znam osim nekoliko izuzetaka, koji gotovo da se mogu nabrojati ne prste jedne ruke, niko nije dobio neka značajnija sredstva za organizovanje kulturnih programa. Očekujemo da Sajam bude negdje tu, makar na drugoj ruci, ali Međunarodni podgorički sajam knjiga dobio je do sada odista premali iznos. Sajam je od Ministarstva dobio 15.000 eura.
Ne postoji druga kulturna manifestacija koja okuplja toliko ljudi, i u okviru koje se organizuje toliko programa, i koja privlači toliko inostranih poslenika kulture, izdavača, urednika pisaca, i koja tako markantno obilježava crnogorski kulturni prostor, i koja nadilazi sve pojedinačne interese, i koja, što je najvažnije, nadilazi sve naše aktuelne podjele.
Sajmovi knjiga u velikim kulturama, pa sve više i u zemljama u okruženju, imaju status programa od posebnog interesa za kulturu,i taj interes se sve više prepoznaje u Crnoj Gori. Taj interes za kulturu je prije svih, na samom početku, još kod organizacije prvog sajma knjiga, tada kao ministar finansija, prepoznao aktuelni premijer koji je i otvorio ovogodišnji Sajam".
Koliko je koštao ovogodišnji Sajam i kako ste zatvorili finansijsku konstrukciju?
S obzirom na minimalna sredstva kojima smo raspolagali za organizaciju, Sajam je koštao isuviše mnogo.
A kad su u pitanju troškovi organizacije Sajma, oni se dijele na dva segmenta – jedan je zakup izlagačkog prostora, zakup štandova i sva ostala tehnička pitanja, i to je najveći iznos koji nam valja obezbijediti, a to je onaj iznos za koji mi nismo potraživali pomoć, i koji obezbjeđujemo iz vlastitih sredstava u saradnji sa izdavačima koji velikim dijelom pokrivaju te troškove.
Drugi segment, za koji su nam potrebna dodatna sredstva, čine prateći programi, maketnške aktivnosti, reklamna kampanja, organizacioni poslovi i sl., a bez tog segmenta praktično nema Sajma a od uspjeha ovog dijela programa direktno zavisi uspjeh. E mi upravo za to očekujemo pomoć od pokrovitelja manifestacije, a ako takva pomoć izostane mi smo prinuđeni da izostavimo programe.
Otkazali smo nastupe čitavog niza velikih evropskih i svjetskih pisaca čiji smo načelni pristanak da budu naši gosti imali, ali nismo imali dobvoljno sredstava da bismo isplatili minimalne troškove za honorare, put i njihov boravak u Crnoj Gori
Da li Sajam ima adekvatnu podršku glavnog grada?
Ne mogu da kažem da ima adekvatnu podršku, - Sajam ima podršku Glavnog grada do koje nam je inače, veoma stalo. Podgorica, ipak nema drugi Sajam knjiga..., to se konačno pokazuje iz godine u godinu, i najveća podrška sastoji se u podršci građana, u njihovoj vezanosti za ovu manifestaciju, oni prepoznaju konkretne prednosti što ne moraju da putuju van Crne Gore da bi došli do knjiga koje ih zanimaju. Uostalom, i u podgoričkim hotelima u vrijeme Sajma teško je naći sobu, nekoliko stotina izdavača, urednika u izdavačkim kućama, knjižara, bibliotekara i slično... tako da Sajam postaje zanimljiv i privlačan i onima kojima nije knjiga u prvom planu.
Bonus video:
