Naučnici upozoravaju kako je riječ o sveprisutnom problemu koji uzrokuje niz ozbiljnih zdravstvenih poremećaja: čireve na želucu, ozbiljne depresije, a mnoge među dužnicima pogađa i srčani udar.
Anketa Associated Pressa je pokazala kako 27 odsto dužnika ima čir ili probleme varenja, u poređenju s 8 odsto onih koji imaju manji nivo stresa. Po toj anketi, 44 odsto ljudi koji imaju razna dugovanja ima pojačanu migrenu i glavobolju, dok 29 odsto pati od anksioznosti. Od težeg oblika depresije pati 23 odsto dužnika, dok je šest odsto imalo srčani udar. Kod 51 odsto dužnika javlja se napetost mišića, te bol bol u donjem dijelu leđa.
Takođe, anketa je pokazala kako se ljudi opterećeni dužničkim stresom teže koncentrišu i lakše se uznemire bez nekog realnog, pravog razloga, te da je među njima dominantno osjećanje – očaj.
Zato, stručnjaci ukazuju na 3 spasonosna rješenja za milione dužnika širom svijeta:
Suočite se sa tim da ste dužnik
Morate prvo samima sebi da priznate da dugovi postoje.
Možda vam ovo zvuči nevjerovatno, ali neki dužnici nikako ne žele da se suoče sa vlastitim dugovanjima. Tako se ponašaju na krajnje djetinjast način: ne otvaraju pisma koje dobijaju od banke ili pak ne žele da izračunaju koliko su tačno dužni.
Sve to im izgleda preteško.
Stručnjaci upozoravaju kako se tako kriza samo produbljuje. Dužnik bi trebalo da izračuna koliko tačno duguje, redovno da se javlja u banku čak i ako nema dobre vijesti.
Sve problem iznijeti ostalim članovima porodice, kao i osobe koje bi mogle da pomognu savjetima. Tako će se stress možda trenutno povećati, ali će ga dugoročno biti sve manje.
Aktivno tražiti rješenje
Kada se rate i kamate gomilaju, stres raste i osoba se osjeća poput nekoga koga je zahvatila prirodna katastrofa nad kojom nema ama baš nikakvu kontrolu.
Može da postane izuzetno pasivna i da se čak potpuno preda.
Tako, zaboravlja da nije riječ o nekoj prirodnoj katastrofi, već o nečemu što je sama osoba izazvala dižući kredit ili je žirant.
Dakle, isto tako kako su se svjesno uvukli u problem, isto tako aktivno treba da se iščupaju iz njih. Ako vas zovu žiranti, ili iz banke kojoj dugujete – javite se.
Otvoreno im recite u čemu je problem I zajednički tražite rješenje. Aktivno tražite posao, dodatnu zaradu, šta već, ako jedan posao nije dovoljan.
Ono što nikako ne treba da radite je da se upustite u neki sličan riskantan poduhvat.
Potražite i pomoć psihologa ako je potrebno
U međuvremenu, trudite se da ne budete opterećeni dugom. Ujedno, vodite računa o tome da se što zdravije hranite.
Ako treba, posjetite psihologa, potražite neko savjetovalište ako ga ima u vašem mjestu stanovanja.
Bonus video:
