DOGOVOR NA SAJMU

Ministarstvo kulture otkupilo Sidranov scenario

Ministarstvo kulture je od Sidrana otkupilo ekskluzivno pravo raspolaganja scenarijom, a posao je dogovoren prilikom susreta Mićunovića i Sidrana na Cetinju.
61 pregleda 0 komentar(a)
Sidran, Foto: Zoran Đurić
Sidran, Foto: Zoran Đurić
Ažurirano: 05.05.2011. 20:30h

Bosanski književnik i scenarista Abdulah Sidran i crnogorski ministar kulture Branislav Mićunović, potpisali su ugovor o otkupu scenarija “Prvi put sa ocem na izbore”, neposredno pred početak književne večeri ovog autora na VI Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga, u garaži Delta sitija.

Ministarstvo kulture je od Sidrana otkupilo ekskluzivno pravo raspolaganja scenarijom, a ovaj posao je dogovoren prilikom susreta Mićunovća i Sidrana 7. februara na Cetinju.

Film će, po želji Sidrana, režirati Branko Baletić, a scenario bi do jeseni trebalo da bude prilagođen crnogorskim prilikama, sa akcentom na sudbine crnogorskih golootočana.

Nakon potpisivanja, Sidran je sa medijatorom Marinkom Vorgićem, govorio o svojoj poeziji, ocu kao čestoj temi svojih djela, te o opsadi Sarajeva koja je obilježila njegov umjetnički rad.

Bogat program na sajmu

Prvog dana Međunarodnog podgoričkog sajma promovisana je predstava “Maćado” po tekstu Gorana Ćetkovića, a u režiji Slobodana Milatovića, čija će premijera biti u subotu, u danilovgradskom Centru za kulturu.

Na promociji su govorili Nina Redžepagić, izvršni producent predstave, Ranko Vuković, direktor Centra za kulturu Danilovgrad, reditelj Slobodan Milatović, autor Goran Ćetković, te glumci Srđan Grahovac i Dušan Kovačević.

U ulozi medijatora je bila PR Sajma knjiga Irena Ivanović Šćepanović, koja je u ime organizatora i umjetničkog savjeta izrazila zadovoljstvo zbog ekskluzivne najave premijere pozorišne predstave “Maćado” i ukazanog povjerenja.

"Ovakve saradnje i kulturne razmjene su uvijek opravdane, a najavljuju premijeru komada “Maćado” kao izuzetno angažovanog teksta i atraktivne predstave. Ovo je i potvrda pažljivo i prefinjeno odabranog pratećeg programa na Šestom međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga", kazala je Ivanović Šćepanović. Reditelj Slobodan Milatović je istakao da je po temi, po načinu glumačke igre, po žanru, ova predstava nešto novo.

"Igramo komediju, a pokušavamo da se bavimo Beketovom poetikom. Sve dovodimo do apsurda, sa nevjerovatnom lakoćom", kazao je Milatović.

Rasprava “Tradicija i savremeno”, u kojoj su učestvovali pjesnikinja Tanja Bakić, Ljiljana Karadžić i književni kritičar Marinko Vorgić.

Pjesnikanja Tanja Bakić svoje viđenje tog odnosa prikazala je na primjeru tri književnika Umberta Eka, Ričarda Rortija i Džonatana Kalera, koji su sasvim različito shvatali odnos tih pojmova.

Ističući da je Umberto Eko bio najtradicionalniji, ona je kazala da je on smatrao da je za interpretaciju i analizu književnog djela neophodano sagledavanje autora, čitalaca i samog teksta, dok je Rorti smatrao da je za interpretaciju djela najvažnija njegova svrsishodnost, odnosno pohvala djela od strane čitaoca.

U duhu tradicije

Istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić osvrnula se na ruski kubufuturizam, ističući da taj pravac najbolje oslikava radikalan raskid tradicije sa umjetnošću.

Pravi primjer za to, prema njenim riječima je slika slikara Maljeviča "Mrtva priroda sa Monalizom", gdje je on resentimentizovao simbol Monalize.

Ona je podsjetila i na umjetnost devedesetih, koja je bila pod velikim uticajem turbulentnih ratnih godina, kada je naglo nastupila religiozna umjetnost.

Goran Radonjić je primijetio da i sam Sajam predstavlja direktan primjer predstavljanja tradicije, gdje se posjetioci mogu odlučiti za djela nekih od brojnih ponuđenih pravaca. On je istakao da se "sukobi u kulturi najčešće dešavaju upravo zbog interpretacije nekog djela u odnosu na tradiciju, te da je najgore kada se ona pokušava nasilno ponoviti ideološki obojena".

Predsjednik Umjetničkog savjeta sajma Marinko Vorgić nije se složio sa stavom Radonjića o apsolutnom opozitnom odnosu između tradicionalnog i savremenog.

On smatra da se na primjeru socijalističke književnosti može pokazati da savremenost može biti krajnje tradicionalna.

"U Crnoj Gori postoji kurtoazni odnos prema tradiciji, u ratnim vremeni bila je neicindentan prostor i preveliko štovanje tradicije se bitno razlikovalo kod nas u odnosu na umjetnost u Srbiji i Hrvatskoj", kazao je Vorgić.

Najmlađi posjetioci šestog Međunardnog podgoričkog sajma knjiga imali su juče priliku da se u holu Delta sitija druže sa dječijim piscem Ljubivojem Ršumovićem.

Izdanja Univerziteta Crne Gore

Na programu VI Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga u petak će u 14 sati biti predstavljena knjiga “Panjega” Dragana Đurovića, o kojoj će osim autora govoriti Vlatko Simunović i Radojica Bulatović.

Univerzitet Crne Gore će u 17 sati predstaviti knjige Kemala Idrizovića Atletika I i II, “ Teorija fizičkog vaspitanja i osnove školskog sporta” i “ Teorijske osnove fizičke kulture”, Duška Bjelice, Dragan Krivokapića i Jovica Petkovića, o kojima će govoriti autori. Nakon toga, Univerzitet Crne Gore će predstaviti izdanja istorijskog instituta: „Crna Gora i SAD u dokumentima nacionalnog arhiva u Vašingtonu 1905 – 1918“ ; „Proglašenje Nikole Petrovića za kralja Crne Gore 1910“ ; „Crna Gora u italijanskoj spoljnoj politici 1861 - 1875“.

Govore Radoslav Raspopović i Dragana Kujović. U okviru dječijijeg programa biće predstavljeno Obodsko slovo “Linea u Moneovom vrtu”, u 19 sati.

Za 20 sati planirana je promocija izdavača Nova knjiga, sa izdanjima “Lovac na zmajeve” i “1000 čudesnih sunaca” Haleda Hoseinija.

O njima će govoriti Ljubivoje Ršumović i Jelena Krsmanović.

Preporučujemo za Vas