Član Srpske akademije nauka i umetnosti, Miro Vuksanović uvrstio je "Poeziju Dubrovnika i Boke kotorske" u prvo kolo edicije biblioteke Matice srpske "Deset vekova srpske književnosti", prenose hrvatski mediji.
Kao glavni i odgovorni urednik edicije, najavio je da će u nju uključiti Gundulića i Držića, Pucića i Vojnovića.
Pojasnio je kako ne možemo "prema današnjim političkim kriterijima razvrstavati tadašnju književnost".
"Kada govorimo o dubovačkoj književnosti iz onog vremena kada je pisana na slovinskom jeziku, smatramo da može biti istovremeno i hrvatska i srpska i da to nije jedino što je ostalo kao zajednička stvaralačka činjenica", izjavio je Vuksanović za Dnevnik 3 HTV-a.
S druge strane iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje ističu kako je dubrovačka književnost oduvijek pripadala zapadnoeuropskom kulturnom krugu i Srbi je ne mogu svojatati.
"Time nadopunjuju rupe u svojoj baštini jer je poznato da u 16. i 17. vijeku Srbi nisu pisali književnom štokavštinom nego su pisali tzv. slavianosrpski jezikom", kaže direktorica Instituta Dunja Brozović-Rončević.
Istaknula je kako je to svojatanje dio velikosrpske kulturne politike na kojem se temelji i Memorandum SANU.
Štokavsko narječje dio savremenog srpskog?
Vuksanović tvrdi da je štokavsko narječje na kojem se temelje štokavska dijela osnova savremenog srpskog jezika.
"Nije dakle riječ ni o čakavskom, ni o kajkavskom narječju", kaže Vuksanović.
Akademik August Kovačec komentarisao je kako ta izjava samo pokazuje da se srbijanska agresija na Republiku Hrvatsku nastavlja i to jednako sirovim sredstvima, piše Portal Oko.
"Slovinski jezik ne može biti zajednički već zato što je slovinski, jer ga tako Srbi ne zovu, a i ne izgovaraju. Osim toga, badava vam trud, gospodo, jer prosječni obrazovani Srbin ionako niti Držića niti Gundulića ne može razumjeti", poručio je Kovačec.
Antologija izdata u decembru 2010
Prva serija antologije "Deset vekova srpske knjževnosti“ u izdanju Matice srpske predstavljena je 2. decembra u Kolarčevoj zadužbini u Beogradu.
Urednik ove edicije Miro Vuksanović kazao je da Prvo kolo sadrži književne radove svetog Save, narodnu književnost, poeziju Dubrovnika i Boke Kotorske, djela Dositeja Obradovića, Jovana Sterije Popovića, Petra II Petrovića Njegoša, Bore Stankovića, Ive Andrića, Miloša Crnjanskog i "Antologiju srpskog pesništva" Miodraga Pavlovića.
Vuksanović je podsjetio da je posljednja edicija kod nas objavljena prije četrdesetak godina, i da se završava Stevanom Raičkovićem.
Antologija je urađena kao naučno izdanje jer svaka knjiga, uz odabrane tekstove ima i predgovor, hronologiju života i rada pisca, bibliografski prilog, napomene priređivača, nekoliko izabranih tekstova kritičara o delu, tumačenja manje poznatih reči i druga objašnjenja.
Akademik Matija Bećković objavljivanje Antologije vidi kao jedinstven izdavački i kulturni poduhvat koji su radili neki od najvećih književnih autoriteta u Srbiji.
Cilj Antologije je da popuni praznine koje su do sada postojale u srpskoj izdavačkoj delatnosti o kontinuitetu srpske književnosti, smatra akademik Predrag Palavestra.
Drugo kolo Antologije obuhvatiće autore iz 20. i 21. vijeka, koji se nisu našli u prvom kolu.
To će, između ostalih biti i Sava Tekelija, Anka Obrenović, Nićifor Ninković, Vasilije Subotić, Lazar Komarčić i Pera Todorović.
Bonus video:
