SAVJETI SZO-A

Kratkovidnost: Prepoznajte je na vrijeme i liječite kako ne bi došlo do komplikacija

157 pregleda 1 komentar(a)
oči, oftamolog, Foto: Shutterstock
oči, oftamolog, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 05.04.2019. 00:05h

Učestalost miopije sve je veća pa Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako bi od nje do 2050. moglo patiti pola svjetske populacije.

Možete vidjeti predmete koji su vam blizu, ali oni udaljeni su nejasni. Možda pritom patite od glavobolje i mutno vam je pred očima.

Ako to zvuči poznato, možda imate miopiju ili kratkovidnost. Ova pitanja i odgovori pomažu objasniti taj čest poremećaj vida, piše Hina.

Šta je miopija?

Riječ dolazi od grčkog "myops", što znači žmirkati. Pretjerano žmirkanje i škiljenje jedan je od znakova miopije, stanja u kojem predmete u blizini možete jasno vidjeti, ali one udaljene ne.

Ugledni njemački oftamolog Tim Behme kaže da miopija nije bolest nego devijacija od normalnog. Učestalost miopije sve je veća pa Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako bi od nje do 2050. moglo patiti pola svjetske populacije. Što je miopija teža, to teže mogu biti i posljedice ako se ne liječi. Jedna od njih je odljuštenje mrežnice.

Stoga je važno postaviti dijagnozu što prije. Oftamolozi će to utvrditi pažljivim pregledom oka i refrakcije (loma) svjetlosti koja pomaže u fokusiranju predmeta i ako bude potrebno odredit će odgovarajuću dioptriju kako bi se ispravile refrakcijske greške oka.

Šta je uzrokuje?

"Ona se obično javlja kada je očna jabučica preduga", kaže Frank Sčaefel, profesor na Oftamološkom institutu pri univerzitetu u Tuebingenu.

Zbog preduge očne jabučice fokus 'pada' ispred mrežnice, a ne na nju što onemogućava stvaranje izoštrene slike udaljenog predmeta.

"Očna jabučica odrasle osobe koja je preduga samo za milimetar rezultira miopijom dioptrije -2,7", kaže Schaeffel, govoreći o mjernoj jednici koja opisuje refrakcijsku grešku.

Ko je skloniji miopiji?

Stanje se obično javlja između 6. i 25. godine, kažu stručnjaci, ali nije potpuno jasno zašto.

Genetska predispozicija ima samo manju ulogu, kaže australski oftamolog Ian Morgan. Naučnici ukazuju na spoljne uticaje, poput rada koji uključuje pretjerano naprezanje očiju gledanjem u predmete na vrlo maloj udaljenosti.

A kod odraslih?

Kod odraslih, otprilike nakon tridesete godine, mogu se rješavati samo simptomi miopije, ali ne i sam poremećaj, kaže Behme.

Osoba mora nositi odgovarajuće naočare ili kontaktna sočiva. Laserska operacija oka takođe je opcija., piše Hina.