ISTRAŽIVANJE

Ljekari se ne pridržavaju sopstvenih savjeta

Tokom istraživanja, ljekarima primarne zdravstvene zaštite širom SAD su poslata dva seta pitanja.
0 komentar(a)
Ažurirano: 17.04.2011. 17:44h

Kada se lekari nađu u koži pacijenta, oni se često odlučuju za terapiju koju ne bi preporučili svojim pacijentima, rezultat je američkog istraživanja, obavljenog na Univerzitetu Djuk.

Suočeni sa scenarijima liječenja sopstvenih hipotetičkih bolesti, ljekari se češće odlučuju za terapiju koja nosi veći smrtni rizik, ali ima manje ozbiljnih neželjenih propratnih pojava, dok pacijente ne bi tako savjetovali, prenosi Rojters.

 Piter Jubel, koji je rukovodio istraživanjem, ističe da ovde nije riječ o dvostrukom moralu nego prosto o ljudskoj prirodi. Po njemu, ljekari čak nijesu ni svjesni da su skloni ovakvom ponašanju.

Tokom istraživanja, ljekarima primarne zdravstvene zaštite širom SAD su poslata dva seta pitanja. Jedan upitnik se odnosio na različite vrste hipotetičkih hirurških intervencija kod raka debelog crijeva, dok se drugi odnosio na modalitete liječenja ptičijeg gripa.

Svaki ljekar je primio ili upitink koji se odnosio na njih kao pacijente ili onaj u kojima igraju svoju profesionalnu ulogu.

Među ljekarima, koji su odgovorili na upitnik o hirurškoj intervenciji zbog raka debelog crijeva, u kojem su oni imali ulogu pacijenta, 38 odsto se opredijelilo za blaži zahvat koji nosi veći smrtni rizik, ali prijeeti manjim neželjenim posljedicama.

S druge strane, kad je trebalo da odgovore šta bi savjetovali pacijentu u ovakvom slučaju, samo se četvrtina opredijelila za manje radikalnu intervenciju.

Kod upitnika koji se odnosio na liječenje ptičijeg gripa, po život rizičniju ali po mogućim neželjenim dejstvima blažu varijantu liječenja za sebe je odabralo 63 odsto anketiranih ljekara, dok je takvo liječenje za hipotetičkog pacijenta izabralo samo 49 odsto ljekara.

Stručnjaci za ljudsku prirodu nijesu iznenađeni ovakvim rezultatima. "Postoji problem kad god čovjek treba da donese odluku za nekog drugog. Znamo da su ljekari slabi u pogađanju pacijentovih želja", ističe Alan Švorc, psiholog s Univerziteta Ilinois. On naglašava da bi ova studija trebalo da "probudi" ljekare, da se potrude da budu bolje usklađeni sa željama i životnim vrijednostima svojih pacijenata.

Preporučujemo za Vas