VRAĆAJU TUĐE

Svaki treći Beranac je prevareni žirant

„Ljudi vide da je u ovo uključen još neko iz sistema, šef računovodstva, direktor, banka", priča Femić.
155 pregleda 0 komentar(a)
zira_1, Foto: Tufik Softić
zira_1, Foto: Tufik Softić
Ažurirano: 14.02.2011. 16:20h

Penzioner iz Berana Slavoljub Stojanović (56) podnio je još 2007. godine prijavu policiji da je njegov potpis kao žiranta falsifikovan u nekoliko banaka i kreditnih organizacija. Tek nedavno Osnovni sud u Beranama, poslije grafoloških vještačenja, potvrdio je njegove navode i uputio ga na podnošenje privatne tužbe protiv osoba i banaka koje su potpis falsifikovale i zloupotrijebile.

On je u vansudskom poravnanju sa bankama uspio da vrati novac koji mu je do sada, za nekoliko godina, uredno odbijan od penzije, iako nikada nikome nije bio žirant.

"Nijesam više imao strpljenja da idem po sudovima. Ko zna koliko bi to trajalo. Važno mi je da sam konačno uspio da se oslobodim toga tereta", priča Stojanović.

Ovaj čovjek je jedan od rijetkih prevarenih žiranata iz Berana koji je uspio da sudskim putem izdejstvuje pravdu.

„Ljudi vide da je u ovo uključen još neko iz sistema, šef računovodstva, direktor, banka. Ako bi žiranti pokrenuli tužbe doveli bi u pitanje i te ljude, a onda imaju strah“, priča Femić

Bivši poslanik iz Berana, profesor Vukoman Femić, koji je i sam žrtva slične prevare, smatra da je strah presudan u slučajevima vraćanja tuđih kredita, a ne odlučuju se da pravdu potraže na sudu.

„Ljudi vide da je u ovo uključen još neko iz sistema, šef računovodstva, direktor, banka. Ako bi žiranti pokrenuli tužbe doveli bi u pitanje i te ljude, a onda imaju strah“, priča Femić.

Podaci u Beranama su alarmantni. Prema nezvaničnim procjenama najmanje dvije hiljade građana, protivno svojoj volji, vraća tuđe kreditne obaveze. U ovom gradu, kaže statistika, ima šest hiljada i stotinu zaposlenih, što bi značilo da je svaki treći - prevareni žirant.

Cifre "boli glava"

„Postoje tri grupe žiranata. Prva, koji su svjesno potpisali prijateljima, kolegama, poznanicima. Druga, koji su potpisali na jednu sumu, a ispala je druga, mnogo veća. I treća grupa žiranata su oni koji uopšte nijesu ništa potpisali, već su njihovi lični podaci zloupotrijebljeni i falsifikovani u bankama“, objašnjava Femić mehanizme kreditnih prevara o kojima je silom prilika dosta naučio.

U nekim slučajevima prevare su dostigle cifre od kojih „boli glava“. Tako je jedan bivši radnik državnih institucija na račun svojih kolega podigao preko 200.000 eura kredita koje sada drugi vraćaju. Ovakvih slučajeva, koji nijesu stigli do suda, u Beranama je makar još dva do tri.

Prema podacima Mreže nevladinih organizacija sjevera, Pljevlja su takođe grad sa ogromnim brojem ojađenih žiranata.

Onim “sitnijim”, do deset-dvadeset hiljada, broja se ne zna. U Pljevljima je jedan drastičan slučaj imao sudski epilog. Nezaposleni mesar Zijad Coković u Osnovnoom sudu u tom gradu osuđen je na tri godine zatvora zbog počinjenih krivičnih djela prevare i falsifikovanja isprava.

Coković je prevario na desetine građana Pljevalja, falsifikujući njihove potpise i podižući kredite, a zatim pobjegao za Bosnu sa, vještačenjem dokazanih, 135.000 eura. Nezvanično i više stotina.

Prema podacima Mreže nevladinih organizacija sjevera, Pljevlja su takođe grad sa ogromnim brojem ojađenih žiranata.

Radnici Rudnika uglja na cijeni kao žiranti

„Najviše ih je među zaposlenima u Rudniku uglja, koji su zbog visine plata dugo bili na cijeni kao žiranti“, kaže koordinator Mreže i aktivista nevladinog sektora, Milorad Mitrović.

On smatra da je ovaj problem jedinstven primjer kriminala na koji je država nedopustivo ravnodušna, i ističe slučaj Pljevljaka za koga su sudovi utvrdili da mu je sedam puta falsifikovan potpis kao žirantu, u ukupnoj sumi od 35.000 eura, ali ipak mora da vraća novac.

Najteži dužnici u Pljevljima su policajci, koji sa prosječnom platom od oko 350 eura, ni uz pomoć čarobnog štapa, ne mogu da vraćaju kredite. Navodno, među policajcima, zbog njihove kolegijalnosti, stvoren je takav krug da bankrot jednoga od njih najčešće znači sunovrat za još nekolicinu.

Slično je i u Beranama, gdje je najviše žiranata koji izmiruju tuđe obaveze u policiji, zdravstvenim ustanovama, posebno Opštoj bolnici, zatim u prosvjeti, odnosno školama. Iz tih ustanova je i najviše onih koji su zloupotrijebili povjerenje drugih da bi dobili kredite. Pred bijesom prijatelja, neki su morali da promijene sredinu, a drugi se još slobodno šetaju.

Siromašni građani na sjeveru su se ne tako davno radovali invaziji poslovnih banaka. Samo u Beranama otvoreno je deset. Krediti su prolazili kao alva

Izvjesnu nadu žirantima je dala akcija “Maestro” koju je beranska policija sprovela uz konsultacije specijalnog tužioca i Osnovnog državnog tužilaštva, kada je uhapšeno nekoliko službenika “Agroinvesta”. Ta akcija još nije okončana, a okuraženi građani su počeli sami da se javljaju policiji i za ovaj i za druge slučajeve.

Siromašni građani na sjeveru su se ne tako davno radovali invaziji poslovnih banaka. Samo u Beranama otvoreno je deset. Krediti su prolazili kao alva.

Femić traži da država pozove i banke na odgovornost, kako bi i one preuzele rizik nepouzdanih kredita, a ne samo obični narod

„Mislim da nijesu samo ljudi bili pohlepni, nego su tu pohlepu stimulisale banke, sa dokumentacijom podložnom prevarama. Da nije bilo raspojasanog kreditiranja, ne bi bilo ni prevara“, tvrdi Femić.

Upravo zbog toga on traži da država pozove i banke na odgovornost, kako bi i one preuzele rizik nepouzdanih kredita, a ne samo obični narod. Do sada se, dodaje, činilo kako država više vodi brigu o vlasnicima kapitala u bankama, nego o građanima koji su postali žrtve pravara proisteklih iz banaka, ili kriminogenih korisnika kredita.

Udružili se do ombudsmana

Milorad Mitrović najavljuje ubrzo početak rada udruženja žiranata Crne Gore, koje će se zvati Građanski bankarski ombudsman. On kaže da je održana osnivačka skupština i da će sjedište biti u Podgorici.

„Imaćemo svoje advokate i zastupaćemo na sudovima te savremene bankarske robove. V. d. izvršnog direktora već je počeo da koordinira rad i da prikuplja podatke o prevarenim žirantima u Crnoj Gori kojih je oko 30.000, među kojima je više sa sjevera“, rekao je Mitrović.

On ističe da će udruženje tražiti reprogram svih dugova građana na godinu-dvije i da sudovi ove probleme tretiraju kao krivična djela.

„Da se ne dešava da grafolozi potvrde da nije potpis nekog građanina u više slučajeva, a da on i dalje vraća kredite i da se upućuje na privatne parnice, kakvih slučajeva ima veoma mnogo“.

Preporučujemo za Vas