Kada su u grupi, mladi se češće upuštaju u društveno neprihvatljive i kriminalne aktivnosti. Istraživanjem uzroka ove pojave su se bavili psiholozi Jason Chein i Laurence Steinberg sa Univerziteta Temple.
Da bi mogli da prate moždane aktivnosti adolescenata primijenili su funkcionalnu magnetnu rezonancu. Dobijeni rezultati pokazuju da u društvu prijatelja ulaženje u rizike donosi više uzbuđenja i dobrog osjećaja, nego bez publike.
"Nije nikakva novost da tinejdžeri ulaze u rizične situacije češće kada su u društvu svojih prijatelja. Međutim, uzroci ove pojave dosad nijesu bili poznati ", rekao je Steinberg, međunarodno priznati stručnjak za ponašanja, odlučivanja i kontrolu impulsivnosti u tinejdžerskom uzrastu. "Danas u industrijalizovanim društvima mladi svoje zdravlje i sigurnost najčešće ugrožavaju rizičnim ponašanjima poput opijanja, pušenja i neopreznog upravljanja motornim vozilima.
"Poznavanje razloga za takvo ponašanja može pomoći u pronalaženju načina da se poveća zaštita mladih", rekao je naučnik Chein, glavni autor studije. Chein i Steinberg su u ispitivanje uključili osobe u rasponu od adolescentne do odrasle dobi. Ispitanici su dobili zadatak da se takmiče na simulatoru vožnje. Tokom vožnje snimana je aktivnost njihovog mozga.
Istraživači smatraju da prisutnost prijatelja povećava doživljaj prijatnosti kod mladih
U igri je trebalo stići do cilja u najkraćem roku što je donosilo najviše nagradnih bodova. Učesnici igre su tokom vožnje morali donijeti odluku da li se zaustaviti na semaforu kada se upali žuto svjetlo ili proletjeti kroz raskrsnicu i rizikovati sudar sa drugim vozilom da bi se osvojilo čim više nagradnih bodova.
Preuzimanje rizika zbog vožnje kroz žuto svjetlo nudilo je bolji rezultat, ali i donosilo rizike od sudara s drugim vozilima.
Svaki ispitanik je na simulatoru igrao dva puta, jednom bez publike, a drugi puta okružen grupom prijatelja. Ponašanje adolescenta i starijih učesnika u igri je bilo slično dok su igrali bez publike. Uz publiku su adolescenti rizikovali puno više.
Još zanimljivijim rezultatom Chein smatra dobijeni podatak da se dijelovi mozga povezani s doživljajem nagrade jače aktiviraju u prisustvu vršnjaka. "Ovi rezultati pokazuju da prisustvo vršnjaka ne utiče na procjenu rizika, već ohrabruje donošenje rizične odluke", kazao je.
"Ustanovili smo da prisutnost prijatelja ne umanjuje pažnju ispitanika, niti djeluje na izvršne funkcije mozga", rekao je Chein.
Istraživači smatraju da prisutnost prijatelja povećava doživljaj prijatnosti kod mladih, zbog značaja koji prijateljstvu pridajemo u tom životnom razdoblju. "U ljudskoj je prirodi da kada ostvarimo jednu želju odmah nam se javljaju nove, koje nam se čine još važnijim.
Budući da adolescenti doživljavaju druženja s vršnjacima posebno važnim, mi pretpostavljamo da druženje pobuđuje aktivnost sistema nagrađivanja (prijatnosti) i podstiču mlade na razmišljanje samo o dobrim osjećajima koje donosi preuzimanje rizika ", rekao je Steinberg.
Bonus video:
