Dugo je trebalo da država shvati ko je Marina

14 godina kasnije, aktuelni ministar kulture Crne Gore Branislav Mićunović,zadovoljan odlukom selektora, kaže da je Marinin angažman na Cetinju i u Crnoj Gori “izuzetno važan za crnogorsku kulturu i međunarodnu promociju države”.
381 pregleda 0 komentar(a)
Marina Abramović, Foto: Thoughtcatalog.com
Marina Abramović, Foto: Thoughtcatalog.com
Ažurirano: 02.02.2011. 15:30h

Kultna umjetnica, planetarna “kraljica performansa”, kako je nazivaju mediji širom svijeta, Marina Abramović predstavljaće Crnu Goru na 54. Bijenalu u Veneciji, četrnaest godina nakon što je na ovoj najvećoj svjetskoj smotri savremene umjetnosti osvojila “Zlatnog lava”.

Ona je tada dobila specijalni poziv za centralnu izložbu, i to poslije izmjene prvobitne odluke crnogorskih vlasti da upravo Marina predstavlja tadašnju SRJ.

Tada je, u ondašnjoj zajedničkoj državi, usvojeno pravilo da izlagače za Paviljon Jugoslavija naizmenično biraju komesari iz Srbije i Crne Gore.

Marina Abramović je 1997, po odluci crnogorskog komesara Petra Ćukovića (ove godine je ko-komesar) odabrana da bude predstavnica SRJ u Veneciji, međutim, onda se dogodio nečuven presedan, skandal prvoga reda, pa je tadašnja crnogorska vlast promijenila Ćukovićevu odluku.

Ipak, Zlatni lav

U zadnji čas odabran je poznati slikar Vojo Stanić, umjetnik izuzetne reputacije i osobenog likovnog izraza, ali prilično udaljen od duha manifestacije kakave je Bijenale u Veneciji. Upućeni se prisjećaju da je “pravac pritiska” išao iz Ministarstva kulture, na čijem čelu je tada bio Goran Rakočević, današnji ambasador u Hrvatskoj.

Ali, te 1997. svjetska zvijezda performansa ipak je na poziv generalnog komesara Bijenala u Veneciji, Đermana Ćelantea, učestvovala sa instalacijom “Balkanski barok” i dobila Veliku nagradu - “Zlatnog lava”.

Danas, 14 godina kasnije, aktuelni ministar kulture Crne Gore Branislav Mićunović, izrazio je zadovoljstvo odlukom selektora Svetlane Racanović i Petra Ćukovića, o izboru Marine Abramović, navodeći da je njen ukupan angažman na Cetinju i u Crnoj Gori “izuzetno važan za crnogorsku kulturu u međunarodnu promociju države”.

Ondašnji komesar (i sadašnji ko-komesar) Petar Ćuković, nije želio da komentariše “neslavnu” epizodu od prije 14 godina. Njegov komentar o tadašnjoj “kulturnoj” politici kao i sadašnjem pravom izboru nismo dobili jer, kako nam je odgovorio, u dogovoru sa drugim komesarom Crne Gore, Svetlanom Racanović, neće davati zvanične izjave u narednih desetak dana.

Za to vrijeme, kako nam je potvrdio, planiran je put komesarskog dvojca u Veneciju gdje će razgledati prostor, odnosno, paviljon u kojem će biti prezentitran rad Marine Abramović.

Nepravda na kraju ispravljena

Tako da bi se na koncu moglo reći - nepravda prema Marini Abramović je - ispravljena, ali, po svemu sudeći, što je opet, tako crnogorski - ime i prezime kriv(a)ca za blamažu od prije 14 godina - i dalje nećemo znati.

Najkrvavija moguća realnost “Venecijanski performans Marine Abramović, kojem bi ime moglo biti i 'Bloody Balkan Baroque', zapravo daje finalnu sliku jugoslovenskog političkog pejžaza tokom posljednjih pedeset godina.

Ako je ova priča sa tragičnim krajem započela ljevičarskim, komunističkim utopijama, njen završetak se zbio u najkrvavijoj mogućoj realnosti generiranoj kolopletom najrazličitijih nacionalsocijalističkih ludila.

Njome su reciklirane traume rađanja i umiranja, ujedinjavanja i raspadanja, smisla i besmisla... Ovaj ionako stravičan balkanski vijek izgleda da je morao zakonito da završi još jednim pirom masovnog ubijanja i razaranja, još jednim - 'baroknim' dankom u krvi”, zapisao je o nagrađenom radu Marine Abramović, istoričar umjetnosti i likovni kritičar Jovan Despotović.