ČITAJTE ETIKETE

Aditivi mogu žestoko da ugroze zdravlje

Dok stručnjaci u regionu stalno upozoravaju na prisustvo aditiva opasnih po zdravlje, a sadrže ih mnogi proizvodi koji se nalaze u prodaji, u Crnoj Gori se o tome veoma malo govori i još manje kontrolišu prehrambeni proizvodi.
245 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 21.03.2019. 16:23h

Sipate u čašu sok od pomorandže, višnje, ananasa ili drugog voća, uživate u njegovom ukusu, mirisu, boji. Pri tom i ne sanjate da od tog voća nema gotovo ni traga i da vam je u čaši čista sintetska imitacija. Ovo, nažalost, danas nije rijetkost i to ne samo kada je riječ o sokovima.

Dok stručnjaci u regionu stalno upozoravaju na prisustvo aditiva opasnih po zdravlje, a sadrže ih mnogi proizvodi koji se nalaze u prodaji, u Crnoj Gori se o tome veoma malo govori i još manje kontrolišu prehrambeni proizvodi, a u prodavnicama se nerijetko mogu naći oni sa E brojevima, koji su u Evropi i svijetu strogo zabranjeni.

Hrvatski stručnjaci nedavno su upozorili da viršle, mesni naresci i paštete dostupne na njihovom, vjerovatno i na našem tržištu, sadrže mnogo više kancerogenih aditiva, masti i vode nego što je dopušteno zakonom.

Opasne su velike količine

Osim što je ta hrana nutricionistički gotovo bezvrijedna, na osnovu analiza hrvatskih laboratorija za provjeru ispravnosti hrane, utvrđeno je da ona predstavlja opasnost za zdravlje, jer sadrži povećanu količinu emulgatora, polifosfata i natrijumovog nitrita, koji uzrokuju rak i uništavaju kalcijum u kostima, zbog čega su posebno opasni za djecu i trudnice.

Takođe, oni upozoravaju da, voćni sokovi, napici u prahu, brojne grickalice, žvakaće gume, bombone, industrijski kolači, sladoledi i drugi proizvodi dobro su „obogaćeni” aditivima.

Međutim, opasnost po zdravlje, kako ističu iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, aditivi koji se namirnicama dodaju radi poboljšanja njenih svojstava, održivosti i konzistencije, mogu imati isključivo ako se unesu u većim količinama od propisanih.

" Postoji prihvatljivi dnevni unos aditiva, ali isključivo onih koji su na pozitivnoj listi Pravilnika, količina koja može da se unosi svakodnevno tokom cijelog života, a da pri tom nema dejstvo po zdravlje. Do pojave raznih bolesti može doći ukoliko se duži vremenski period unosi veća količina aditiva od tog prihvatljivog nivoa", objasnila je za "Vijesti" specijalista higijene Instituta dr Ivana Joksimović.

Industrijski proizvedena i ostala konzervisana hrana koja sadrži brojne aditive, kako je kazala, može predstavljati rizik za zdravlje djece mlađe od tri godine, zbog njihovog nedovoljno razvijenog metaboličkog sistema.

" Aditivi, posebno u nedozvoljenim količinama kod osjetljivih osoba mogu prouzrokovati glavobolju, želudačnu nelagodnost, alergijske reakcije u vidu iritacije oka, kože i sluzokože, urtikariju, malaksalost, ponekad i opstrukcije disajnih puteva, pa čak i anafilaksu ", kazala je dr Joksimović.

Ljudski organizam se prema aditivima ponaša kao i prema ljekovima

Kod djece do tri godine starosti sistem za detoksikaciju (ljekova, aditiva) u jetri je još nedovoljno razvijen, a kod starijih ljudi njegov kapacitet je smanjen, pa je jasno kakav rizik po njih predstavlja upotreba ovih hemikalija. U dječijoj hrani i zamjenama za humano mlijeko zabranjene su: vještačka boja, zaslađivači, većina aroma, hemijski konzervansi, sintetski antioksidansi, emulgatori i stabilizatori, biološki aktivne supstance jonizujućeg ili ultravioletnog zračenja.

Iako su uglavnom u upotrebi samo oni aditivi koji su tačno hemijski i fizički poznati i nijesu štetni po zdravlje, ipak se u hrani mogu naći aditivi, zapravo ostaci koji se koriste za tovljenje životinja radi što bržeg povećanja tjelesne mase. To su najčešće antibiotici i hormoni koji i u minimalnim količinama mogu da štete zdravlju ljudi. 

Ističući da su nitriti i nitrati, konzervansi koji se koriste u preradi mesa u cilju sprečavanja razvoja opasnih bakterijskih toksina, ona je objasnila da nitriti iz salamurne soli u reakciji sa aminima iz mesa stvaraju nitrozamine koji su kancerogeni.

U dosadašnjim ispitivanjima hrane koje je obavio CETI, kako je Jančić kazao, nije bilo slučajeva upotrebe aditiva koji nijesu na pozitivnoj listi

Međutim, kako je objasnila, u tehnološkom postupku dodaju se određene supstance npr. askorbinska kiselina, koja djeluje inhibitorno, odnosno sprečava stvaranje nitrozamina koji je kancerogen, čime je zdravstveni rizik sveden na minimum.

U Centru za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore tvrde da su u najvećem broju uzoraka hrane (oko 90 odsto), za čiju proizvodnju je moguća ili neophodna upotreba aditiva izvršena ispitivanja sadržaja tih supstanci.

U EU dozvoljena upotreba 313 aditiva

" Pozitivna lista aditiva sadržana u zakonskoj regulativi koja je na snazi u Crnoj Gori napravljena je prema rastućem E broju i obuhvata 313 aditiva čija je upotreba dozvoljena u EU. U CETI-ju, kao jedinoj ovlašćenoj ustanovi za ispitivanje bezbjednosti hrane kod nas, godišnje se ispita oko 1500 uzoraka hrane. Najčešće nepravilnosti upotrebe aditiva u hrani odnose se na nepravilno označavanje na deklaracijama proizvoda (nenavođenje upotrijebljenih aditiva u spisku sastojaka, nepravilno označavanje izostavljanjem E broja ili kategorije aditiva i sl.)", kazao je načelnik Odjeljenja za laboratorijsku dijagnostiku i monitoring Dejan Jančić.

On je dodao da nešto rjeđe otkriju da su pojedine vrste aditiva, najčešće konzervansi, dodati proizvodima u količinama većim od onih koje su propisane zakonskim aktima, ili su upotrijebljeni u onim vrstama hrane u kojima njihovo korišćenje nije dozvoljeno (npr. boje).

Često na ambalažama nema detalja kako bi se znalo šta namirnica sadrži, već samo piše konzervans. Čitajte deklaracije na pakovanjima namirnica, jer propisi obavezuju da se dodati aditivi na njima označe bilo punim nazivom ili samo brojem pod kojim se vode u listi pojedinih zemalja

U dosadašnjim ispitivanjima hrane koje je obavio CETI, kako je Jančić kazao, nije bilo slučajeva upotrebe aditiva koji nijesu na pozitivnoj listi.

Identifikacijski kod svakog aditiva sastoji se od velikog slova E (Evropa) i niza brojki.  Pri proizvodnji hljeba koristi se, na primjer, aditiv pod brojem E-300, iza kojeg se skriva askorbinska kiselina koja služi za tretiranje brašna i kao antioksidans (jer sprečava oksidaciju masnoće i time produžava trajnost namirnice).Dodaje se u sve pekarske proizvode.

Zatim, E-341 označava kalcijumov fosfat koji služi kao regulator kiselosti. Aditiv E-170 je kalcijumov karbonat koji služi kao sredstvo protiv grudvanja skroba ili brašna. 

Često na ambalažama nema detalja kako bi se znalo šta namirnica sadrži, već samo piše konzervans. Čitajte deklaracije na pakovanjima namirnica, jer propisi obavezuju da se dodati aditivi na njima označe bilo punim nazivom ili samo brojem pod kojim se vode u listi pojedinih zemalja.

Tomanović: Zabraniti genetski modifikovanu hranu

U našoj hrani nalaze se aditivi opasni po zdravlje, izazivači raka, holesterola, kao i poremećaja crijeva i želuca, dok su neki od njih zabranjeni i sumnjivi - tvrde u Evropskom pokretu” Naši korijeni”. Izvršni direktor te organizacije Žarko Tomanović smatra da je dužnost Vlade i Društva za zaštitu potrošača da zaštite građane od upotrebe genetski modifikovane hrane. On smatra da građani treba da mijenjaju navike i ne dozvole ukrštanje domaćeg stočnog fonda sa hibridima, te da se suprotstave korišćenu genetski modifikovne hrane i namirnica sa oznakom E (aditivi).

" Tako aditiv fosforna kiselina pod šifrom E-338 smanjuje gustinu kostiju, jer vezuje kalcijum i magnezijum i stvara soli koje se ne apsorbuju, dok je natrijum ciklamat (E-952) vještački zaslađivač koji je 1969. godine zabranjen, jer je otkriveno da formira kancerogenu materiju u organizmu",  upozorava Tomanović.

On tvrdi da vještački zaslađivač akesulfam K (E-950) nije dovoljno tretiran prije puštanja u upotrebu i sumnja se da je kancerogen, dok se za aspartam (E-951) sumnja da je štetan za mozak i da izaziva tumor.

Pojedini stručnjaci smatraju da je mononatrijum-glutaminat, aditiv pod oznakom E-621 koji se često kao pojačivač ukusa nalazi u slanim grickalicama, te dodaje i slanim začinskim mješavinama sa povrćem, mesnim i mliječnim proizvodima, te gotovim jelima, jedan od uzročnika glavobolje, vrtoglavice, stomačnih grčeva, dijareje, smetnji pri otkucajima srca (aritmija) i zabranjen je za dječiju hranu.

Takođe je utvrđeno da kalijum-bromat, koji se, inače, koristi u pekarstvu može da izazove mučninu, povraćanje, dijareju i mnoge druge tegobe.

Najgori nitriti i polifosfati

Među emulgatorima (aditivima) koji su opasni i zabranjeni u Evropskoj uniji nalaze se nitriti kojih je više od dva odsto kancerogeno, kao i polifosfati kojih je više od tri odsto veoma opasno.

NEPOŽELJNI ADITIVI

  • Opasni: E-102, E-110, E-123

  • Veoma opasan, E-127

  • Kancerogeni: E-131, E-142, E-210, E-212, E-213, E-215, E-216, E-217

  • Izaziva poremećaj crijeva: E-221, E-222, E-223, E-224, E-226

  • Osip po koži: E-31, E-312

  • Napad na želudac: E-322, E-338, E-339, E-341, E-462, E- 463,

  • Izazivaju poremećaj crijeva E-407, E-450

KONZERVANSI

  • Izazivači zloćudnih tumora: E-105, E-121,E-123, E-125, E-131, E-142, E-152, E-210-217, E-240, E-330, E-447

  • Izazivačioboljenja želudačno-crijevnog trakta: E-221-226, E-320, E-338-341, E-405, E- 407, E-461-466

  • Izazivači alergije: E-230, E-239, E-311-313

  • Izazivači bolesti jetre i bubrega: E-171-173, E-320-322

Vještačke boje i nasilničko ponašanje

Lista dozvoljenih aditiva u proizvodnji dječije hrane je relativno kratka i uglavnom sadrži prirodne aditive, a količine u kojima se mogu koristiti su, takođe, strogo definisane.

Američki naučnik dr Ben Fiangold je još 1973. godine iznio hipotezu da su problemi lošeg socijalnog ponašanja djece (hiperaktivnost) i adolescenata (nasilničko, čak i prestupničko ponašanje) direktno povezani s lošom ishranom bogatom vještačkim bojama, aromama, salicilatima.