SUĐENJE BEZ KRAJA

Mihailovićev pogled vrijedan 120.000 eura

Nakon šesnaest godina suđenja Mihailovića sa državom, Glavnim gradom i Babovićem, Vrhovni sud je prošle godine poništio presudu i predmet vratio na ponovni postupak
249 pregleda 0 komentar(a)
Božo Mihailović, Foto: Zoran Đurić
Božo Mihailović, Foto: Zoran Đurić
Ažurirano: 25.03.2018. 06:29h

Viši sud u Podgorici presudio je prije dvije godine da se profesoru Ekonomskog fakulteta Božu Mihailoviću isplati gotovo 120.000 eura, nakon što mu je barski investitor Ranko Babović izgradnjom zgrade zaklonio pogled. Međutim, nakon šesnaest godina suđenja Mihailovića sa državom, Glavnim gradom i Babovićem, Vrhovni sud je prošle godine poništio presudu i predmet vratio na ponovni postupak.

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore u međuvremenu je tužio Glavni grad i Babovića, da solidarno sa državom, kao tuženi trećeg reda isplati Mihailoviću dosuđeni novac.

Profesor Ekonomskog fakulteta podnio je tužbu Osnovnom sudu u Podgorici jer su država i Glavni grad dozvolili Baboviću da u Gornjoj Gorici izgradi zgradu sa 16 stanova, kojom mu je “zaklonjen pogled, ugrožena intimnost stanovanja u objektu, smanjen dovod svjetlosti i vazduha, onemogućeno korišćene terase i slično, što je sve dovelo do umanjenja tržišne vrijednosti objekta tužioca.”

Prvom odlukom Osnovnog suda iz 2014. godine Mihailoviću je dosuđeno gotovo 200 hiljada eura, ali je Viši sud revidirao odluku nakon što su vještaci utvrdili da mu tržišna vrijednost objekta nije umanjena 25, već deset odsto.

Iako su javni izvršitelji dva puta donosili rješenje o izvršenju naplate novca, Mihailović tvrdi da se nije naplatio zbog presude Vrhovnog suda da njegov predmet vrati na reviziju.

On je “Vijestima” kazao da je nakon 16 godina suđenja presuda da mu se isplati novac poništena i vraćena na ponovno suđenje, zbog čega neće davati izjave u vezi sa tim dok traje sudski proces.

Babović smatra da on ne treba da plati sudske troškove i nadoknadi štetu Mihailoviću jer je gradio u skladu sa urbanističko-tehičkim uslovima, koje je dobio od Glavnog grada i države.

“Gospodin Božo je svoju parcelu dobio na korišćenje kao zaslužan i pošten građanin od države, samim tim ima veliki razlog da tuži istu tu državu i da joj skine sa računa 200.000 eura, kao zahvalnost što mu je ta parcela poklonjena od iste”, kazao je Babović “Vijestima”.

Iz Sudskog savjeta su saopštili da je pomenuti predmet od 2002. godine četiri puta bio na prvostepenom i pet puta na drugostepenom sudu, prije nego je Vrhovni sud 2013. godine ukinuo drugostepenu presudu i vratio postupak na Viši sud u Podgorici.

Vrhovni sud je, međutim, prošle godine ukinuo i prvostepenu i drugostepenu presudu i predmet u oba suda vratio na ponovni postupak koji je u toku. Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, presude su poništene zbog navodno neosnovano visokog iznosa odštete.

Portparolka Osnovnog suda Ana Krkeljić saopštila je da je presuda Osnovnog suda u Podgorici bila pravosnažna i izvršna do donošenja revizijske odluke Vrhovnog suda.

Ona tvrdi da je predmet vraćen Osnovnom sudu na ponovno suđenje, ali da se trenutno nalazi u Višem sudu, radi odlučivanja po Babovićevoj žalbi.Babović: Predstavnici države se nijesu branili

Babović smatra da je “jako čudno” da sud dodjeli profesoru Mihailoviću štetu i troškove postupka u iznosu od 200 hiljada eura, a da ne provjeri i optužbe da je gradio nelegalno.

“A pasivnošću predstavnika države i predstavnika Glavnog grada u čitavom ovom postupku, koji svojim ponašanjem nisu branili državu i Glavni grad, nego su išli u korist Boža Mihailoviću treba da zabave njihovi pretpostavljeni i nadležno tužilaštvo”, kazao je Babović.

U pismu koje je 2001. bivši ministar zaštite životne sredine i uređenja prostora Rade Gregović uputio tadašnjem predsjedniku republike Crne Gore Milu Đukanoviću navodi se da je Babović radio u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima.

Gregović u tom pismu takođe navodi da je inspekcija tada utvrdila da Mihailovićeva kuća nije sagrađena u skladu sa DUP-om iz 1994. godine, ali da nijesu mogli doći do tehničke dokumentacije tog objekta. Tadašnji podgorički

Sekretarijat za urbanizam, kako piše Gregović, tvrdio je tada da je nestala dokumentacija koja se odnosi na Mihailovićev objekat.

Preporučujemo za Vas