Parkinsonova bolest ima svoju manje vidljivu stranu

128 pregleda 0 komentar(a)
Parkinsonova bolest, Foto: Shutterstock
Parkinsonova bolest, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 03.04.2018. 09:44h

Osobe koje boluju od Parkinsonove bolesti, uz motoričke simptome često se susreću i sa onim nemotoričkim, poput poremećaja sna, osjećaja anksioznosti, a kod nekih pacijenata se razvijaju i depresija i demencija.

Motorički simptomi Parkinsonove bolesti su drhtavica ruku i nogu, usporenost pri obavljanju svakodnevnih radnji, ukočenost pojedinih djelova tijela, nestabilnost. Premda je riječ o neurodegenerativnoj bolesti, ona uz motoričke uzrokuje kognitivne, psihijatrijske, autonomne i senzorne poremećaje.

Najrasprostranjeniji psihijatrijski poremećaj u ovom slučaju je depresija, koja se javlja kod 40 odsto oboljelih, dok se kod otprilike isto toliko bolesnika razvija demencija. Kod mnogih pacijenata prisutan je i stalan osjećaj anksioznosti.

Udruženje njemačkih neurologa (BDN) podsjeća na dobre rezultate liječenja anksioznosti i depresije kognitivno bihejvioralnom terapijom, a u težim slučajevima se propisuju ljekovi, antidepresivi. Uz redovno vježbanje i fizikalnu terapiju, simptomi ovih psihijatrijskih poremećaja se, kod većine bolesnika, poboljšavaju.

Njemački neurolozi preporučuju i druge fizičke aktivnosti: šetnju, bavljenje jogom, meditacijom, plesom, a pomaže i muzikoterapija.

Još jedan od netipičnih simptoma Parkinsonove bolesti je poremećaj spavanja.

Kod njega je važno voditi računa o odgovarajućoj higijeni spavanja, o odlasku na spavanje i buđenju po mogućnosti u isto vrijeme, o kvalitetnom krevetu i jastuku, odgovarajućoj temperaturi prostorije, izbjegavanju kasnih i obilnih obroka, izbjegavanju uznemirujućih televizijskih sadržaja prije spavanja, meditaciji, slušanju opuštajuće muzike...

Njemački ljekari ističu da je vrlo važno što ranije prepoznati sve navedene simptome. Informacije o simptomima treba prikupiti od samog bolesnika, ali i od članova njegove porodice ili njegovatelja.

Kod liječenja je potrebno individualno pristupiti svakom bolesniku, u zavisnosti od njegovog životnog doba i stepena težine bolesti. Veoma je važno obolelima pružiti maksimalnu podršku, što se očekuje od ljekara i od članova porodice, prenosi B92.

Bonus video: