Sa refrenom koji ježi i tekstom inspirisanim nadolazećim raspadom Sovjetskog saveza moćna balada Scorpionsa iz 1990. "Wind of Change" (u prevodu sa engleskog: vjetar promjene) postala je himna posljednjih dana Hladnog rata, prihvaćena širom istočne Evrope gdje je počelo sa rušenjem Gvozdene zavjese. Da li je moguće da je za ovaj hit zapravo zaslužna američka obavještajna agencija CIA, koja ju je kreirala kako bi destabilizovala već potrešeni Sovjetski savez?
Ovu teoriju iznio je Orvelom nagrađivani američki novinar Patrik Raden Kif u njegovom novom podkastu koji nosi ime dotične pjesme.
Kif je prvo čuo glasine o tome još prije deceniju među zaposlenicima CIA-e i zaintrigirale su ga još tada. Sad je odlučio da napravi podkast serijal o tome.
"Zamišljam to kao neki veliki špijunski triler u režiji braće Koen", kroz smijeh kaže Kif, koji se tražeći dokaze od SAD-a do Rusije provodio sa fanovima na koncertu Scorpionsa u Kijevu i pokušavao da natjera jednog CIA veterana da prekrši protokol i potvrdi mu da li je američka elitna špijunska sila imala rok tekstopisca u svojim redovima.
On priznaje da bi to bila mala stvar među svim revolucijama i ubistvima koje je CIA organizovala u to vrijeme kada su ulozi u Hladnom ratu još bili vrlo visoki.
"Danas kad se osvrnemo mislimo da je bilo za očekivati rušenje Berlinskog zida i raspad Sovjetskog saveza, ali CIA to tada nije uzimala zdravo za gotovo. Postojao je osjećaj da će Sovjetski savez trajati zauvijek i CIA se trudila da ga potkopava na svaki mogući način", priča Kif u intervjuu za britanski "Guardian".
To je značilo korišćenje svakog oružja u svom arsenalu, uključujući jednu od najameričkijih kultnurnih izvoznih roba - rokenrol.
"Sovjetske vlasti je dugo uznemiravala sloboda izraza koju je rokenrol predstavljao i kako bi ta muzika mogla da utiče na njihovu omladinu. CIA je na rok muziku gledala kao na kulturno oružje u Hladnom ratu. 'Wind of Change' je izašla godinu nakon pada Berlinskog zida i postala je himna kraja komunizma i ujedinjenja Njemačke. Imala je poruku koju je CIA željela da promoviše", objašnjava američki novinar.
On ističe da je privlačni glamur rokenrola činio publiku u Istočnom bloku gladnom da konzumira ovu poruku.
"Zapadna muzika se mogla kupovati samo na crnom tržištu i mogli ste da upadnete u probleme ako slušate bendove kao Scorpions. Ljudi iz Rusije su mi pričali da su rizikovali da budu uhapšeni, ta pjesma im je mnogo značila", dodaje Kif.
Postavlja se onda pitanje da li bi njeno značenje bilo umanjeno ako bi se ispostavilo da ju je CIA cinično "zakuvala" i servirala?
"To je jedno od pitanja koje istražujem, što bi značila ta pjesma fanovima da saznaju da nije u pitanju iskren izraz, već politička propaganda. Međutim, ne mislim da je CIA izmislila njen sentiment. Postojao je osjećaj iscrpljenosti u Sovjetskom bloku, što je i dovelo do promjena. Pjesma je reflektovala i intenzivirala tu emociju, što je sasvim odgovaralo CIA-i", odgovara novinar koji je istražujući ovu temu otkrio cijelu istoriju muzičara koji su sarađivali sa američkim špijunskim agencijama, od Luja Armstronga i Nine Simon do hipika iz benda Nitty Gritty Dirt.
Kif međutim uživa čuvajući do kraja kao tajnu što je bio rezultat njegove istrage, čak ne želi da otkrije ni da li je uspio o tome da ispita nekoga od članova Scorpionsa. Za to će zainteresovani morati da poslušaju cijeli serijal. Ono što mu dodaje na privlačnosti je činjenica da i naše vrijeme karakteriše osjećaj da ništa nije kao što izgleda.
"Cijelo vrijeme dok sam radio na seriji vijesti su bile pune priča o ruskom uticaju na predsjedničke izbore 2016. Te teme kao što su propaganda, teorije zavjere, što je istina, danas pronalaze zanimljive ehoe", zaključuje Kif.
Bonus video:
