ISTRAŽIVANJE O POTREBAMA PACIJENTKINJA

Većini žena potrebna psihološka pomoć u borbi protiv raka

“Potrebno je u zdravstveni sistem Crne Gore uvesti psihologa i psihoterapiju kao ravnopravnu disciplinu sa ostalim, razdvojiti psihoonkologiju kao posebnu disciplinu i adekvatno voditi registar oboljelih od raka”, rekla je Mihović
202 pregleda 1 komentar(a)
NVO Anima, Foto: PR Centar
NVO Anima, Foto: PR Centar
Ažurirano: 04.04.2019. 23:41h

U Crnoj Gori oko 70 odsto žena smatra da im je psihološka pomoć potrebna u borbi protiv malignih bolesti, a u zdravstveni sistem potrebno je uvesti psihoonkologiju kao posebnu disciplinu, pokazalo je istraživanje nevladine organizacije ANIMA.

Istraživanje o potrebama pacijentkinja ANIMA je sprovela za pilot-projekat „Nisi sama-psihološka podrška ženama bolesnim od malignih bolesti reproduktivnih organa” koji će danas predati ministarstvima zdravlja i rada i socijalnog staranja, Odboru za zdravstvo i Fondu za zdravstveno osiguranje.

Psihološkinja, Ivana Mihović, kazala je danas, na pres konferenciji, da je većina žena izjavila da im je porodica glavna podrška, a da je samo tri odsto dobilo podršku od prijatelja i medicinskog osoblja.

Prema njenim riječima, oko 70 odsto žena smatra da im je psihološka pomoć potrebna u borbi protiv malignih bolesti.

“Otprilike, isti taj broj smatra da im je bio potreban razgovor sa ženama koje su već prošle kroz to”, rekla je Mihović.

Ona je kazala da su obavili 90 intervjua sa ženama na Onkološkoj klinici, i da je većina njih izjavila da im je razgovor olakšao boravak na Klinici, ali i da je dio žena odbio razgovor uz obrazloženje da već imaju podršku.

Mihović smatra da treba uskladiti zakonsku regulative sa evrospskim direktivama u toj oblasti, sprovesti monitoring svi predviđenih aktivnosti jer, kako je ukazala, postoji Nacionalni program za kontrolu raka iz 2011. godine gdje su sve aktivnosti zakonom propisane, ali se mali broj njih sprovodi.

“Potrebno je u zdravstveni sistem Crne Gore uvesti psihologa i psihoterapiju kao ravnopravnu disciplinu sa ostalim, razdvojiti psihoonkologiju kao posebnu disciplinu i adekvatno voditi registar oboljelih od raka”, rekla je Mihović.

Dodaje da treba obezbijediti stručnjake, i da je koliko i sa pacijentima važan rad sa zaposlenima na klinici.

Kada je riječ o zaštiti ljudskih prava, Mihović je kazala da je neophodno promijeniti proceduru u procesu liječenja ljudi, obezbijediti sve neophodne ljekove i Zakon o socijalnoj zaštiti prilagoditi potrebama oboljelih od karcinoma.

“Kao što dijabetičari imaju svoj kartice da bi manje čekali i brže završavali procedure, takve bi kartice trebalo da imaju i oboljeli od malignih bolesti”, navela je Mihović.

Psihološkinja, Ljupka Kovačević, kazala je da društveni i politički kontekst otežavaju liječenje teških bolesti i utiču na stanje svih u zdravstvenim i socijalnim poteškoćama.

“Društveni kontekst karakteriše patrijarhat u kome je bolest neprijatelj i prokletstvo, bolestan čovjek tabloizira, isključuje iz zajednice i sa sažaljenjem diskredituje”, navela je Kovačević.

Ona je kazala da su u patrijahalnom sistemu trpnja i patnja dodijeljene ženama i od njih se zahtijeva da budu na raspolaganju drugima i nikada ne budu slabe.

Prema riječima Kovačević, bolesne žene su teškoća i smetnja u društvu.

U takvoj situaciji, kako je dodala, kod pacijentkinja razvija se dodatan strah od nemoći, gubitka samopouzdanja, osjećanja krivice i nedostatak sigurnosti.

”Naučene na uskraćivanje često uskraćuju i sebi najbolje mogućnosti za liječenje, rijetko tražii najviše ćute”, rekla je Kovačević.

Ona je kazala da je politički kontekst oličen u političkoj eliti i sistemu koji stvaraju i podržavaju.

“Političku elitu karakteriše izostanak ideja opštem dobru, usmjerenost samo na vlastite povlastice i bahatost i bezosjećajnost prema ljudima koji su u teškoći”, navela je Kovačević.

Ona smatra da institucije u velikoj meri, umjesto da rade u interesu oboljelih i budu mjesta sigurnosti, dodatno vrše nasilje nad ljudima dehumanizujući svaki prostor koji pdrazumijeva zaštitu.

“Socijalni i zdravstveni sistem zasnovani su na lažnoj podršci, a ne na jasnim procedurama i stručnoj pomoći”, ocijenila je Kovačević.

Natalija Krivokapić iz Kotora, koja je prije osam godina operisana od karcinoma dojke, kazala je da nikakvu psihološku pomoć nije imala tokom liječenja.

Ona smatra da je svakoj ženi potrebna psihološka pomoć kako tokom liječenja od malignih bolesti, tako i posle.

“To što smo izliječene ne znači da nam ne treba podrška dalje”, rekla je Krivokapić.