Đe se sastanu dva i dva vesela je pjesma

Priču o kulturno-umjetničkom društvu koje je postalo simbol Nikšića započela je nikšićka omladina prije 120 godina
100 pregleda 2 komentar(a)
Ažurirano: 11.01.2018. 09:15h

Kada je kultura u Nikšiću u pitanju, ova godina će biti u znaku „Zahumlja“, koje proslavlja 120 godina postojanja. Redakcija časopisa „Nevesinje“ i Društvo nikšićke čitaonice 28. septembra 1898. godine osnovali su prvo nikšićko pjevačko društvo „Zahumlje“,

„Odlučujuću ulogu u nastanku ’Zahumlja’ svakako je imala nikšićka omladina kojoj je uvijek bila mila dobra i poštena pjesma i zabava. Đe se samo dva i dva sastanu, tu je vesela pjesma, glasovi dobri, ali i pjevanje im je prirodno, kao što ga Bog iz grla daje. Omladina Nikšića uviđa da joj treba škole, da joj pjesma mora biti prema suvremenosti“, zabilježili su tadašnji hroničari.

I tako je počela priča o kulturno-umjetničkom društvu koje je postalo simbol Nikšića. Gotovo da nema porodice u gradu pod Trebjesom da neko od članova nije prošao kroz, makar jednu, sekciju „Zahumlja“. A za 120 godina postojanja, kroz „Zahumlje“ je prošlo više od 8.000 stvaralaca koji su bili i ostali sastavni dio društva bez koga je kulturni život u Nikšiću, ali i u državi, nezamisliv.

U godini jubileja „Zahumlje“ će realizovati brojne programe, a u oktobru će biti održani „Dani Zahumlja“ i svečana akademija. U okviru „Dana Zahumlja“ planirani su koncerti hora, folklornih ansambala, predstave, književne večeri, kao i veče starogradske muzike, sevdalinki i narodne lirske poezije, izložba fotografija i plakata. U čast 120 godina postojanja biće urađen i foto-album.

Planirana je nova koreografija narodnih pjesama i igara kako za prvu postavu folklornog ansambla, tako i za dječji i omladinski ansambl, kao i da se repertoar osvježi obnavljanjem i korigovanjem postojećih koreografija, ali i da se obnovi fundus nacionalnih kostima. Tu su i nove kompozicije hora koji će održati koncerte narodnih i starogradskih pjesama, kao i crnogorske i zabavne muzike. Planirano je i postavljanje po jedne pozorišne predstave u Omladinskom i Dječjem pozorišnom ansamblu, a književni klub „Poenta poetika“, koja postoji tri godine, i ove godine će realizovati manifestacije koje su uspostavili - Dani crnogorske poezije i Poetska propaganda. Planirano je štampanje drugog broja zbornika „Mozaik“ u kome će biti zastupljeni radovi mladih pjesnika pomenutog književnog kluba, kao i knjige mladih poeta koje bi bile izdate u okviru edicije „Poesis“, a u saradnji sa Narodnom bibliotekom „Njegoš“.

Prošle godine je prvi put u gradu pod Trebjesom organizovan Festival uličnih svirača koji je okupio izvođače iz raznih djelova svijeta i koji je izazvao veliko interesovanje publike, tako da će, uz nove programe, biti organizovan i ove godine. Novina prošle godine bio je i „Boem fest“ organizovan u saradnji sa Opštinom i Tehnopolisom, pa će se on i ove godine naći na repertoaru “Septembarskih dana kulture“. U aprilu će biti održano takmičenje horova svih osnovnih škola sa teritorije opštine, a biće nastavljen i „Kultopis“, manifestacija koja je okupila najznačajnije umjetnike sa bivših jugoslovenskih prostora, poput Svetislava Basare, Abdulaha Sidrana, Veljka Bulajića, Mire Banjac, Aleksandra Čilikova, Rajka Todorovića Todora.

Pozornica na kojoj su velikani pravili prve korake

„Zahumlje“ ima više od 400 članova koji učestvuju u radu nekoliko sekcija: pozorišne (integriše rad Omladinskog i Dječjeg dramskog studija), mješovitog hora, folklornog ansambla (veliki, omladinski i pionirski ansambl), škole baleta, škole (radionica) recitovanja, lijepog govora i kreativnog pisanja.

Pozorišna sekcija je počela sa radom kada je osnovano pjevačko društvo „Zahumlja“ i bila je i ostala jedan od najvažnijih tvoraca ugleda pomenutog kulturno- umjetničkog društva. Dobitnik najznačajnijih jugoslovenskih pozorišnih priznanja, a 14 puta je bio pobjednik crnogorskog festivala pozorišnog amaterizma i isto toliko puta učestvovao na jugoslovenskim festivalima. Svoje prve korake u „Zahumlju“ počeli su Petar Banićević, Miloš Jeknić, Veljko Mandić, Drago Malović, Blagota Eraković, Mima Karadžić, Goran Bulajić i mnogi drugi.

Jedan od najaktivnijih i najznačajnijih stvaralačkih segmenata je i folklorni ansambl koji je osnovan 1975. i koji je godinama član CIOFF-a (Svjetske organizacije folklora). Ansambl je nastupao na festivalima širom svijeta i dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.

Galerija

Bonus video: