SAVREMENA PROZA: "GLOBUS GOSPOĐE DORE MOSORIĆ" JEVREMA BRKOVIĆA

Rušenje crnogorskog arhajskog idioma

Brković otvoreno govori o ženi, njenim najdubljim erotskim porivima i potrebama...
214 pregleda 5 komentar(a)
Ažurirano: 06.01.2018. 18:54h

Erotska književnost kao zaseban žanr podrazumijeva izmišljene ili stvarne priče o seksualnim doživljajima čovjeka, koje imaju za cilj da kod čitaoca izazovu osjećaj senzualnosti. Takav erotizam može da uzme formu romana, kratke priče, poezije, memoara ili seksualnog priručnika, a opisuje seksualne fantazije na temu ljubavi čovjeka i žene, prostitucije, orgija, homoseksualnosti, sadomazohizma, incesta i drugih tabu tema i fetiša, koji mogu, a ne moraju biti direktno izraženi kroz jezik. Najčešće je erotsko djelo praćeno i ilustracijama prigodnog tipa. 

Upravo je jedna od takvih knjiga Globus gospođe Dore Mosorić poznatog crnogorskog književnika Jevrema Brkovića, inače crnogorskog rodonačelnika tog žanra. Na ovom mjestu se nakratko treba podsjetiti i njegove knjige poezije Poetika erotika (2001) i zbirke priča Uzorite Jakvintine kćeri (2001).

Potraga za ženskim erosom

Crnogorska literarna prošlost u kojoj se hrabrost muškarca i njegove ratničke vještine glorifikuju, a ženina erotičnost i potreba za seksualnom slobodom potiskuju i stavljaju na stranu (ženom se muškarac bavi kako bi sebi osigurao nasljednika čija se “loza” neće ugasiti, već će nastaviti da traje; žena je domaćica, a ne biće sa vlastitim erotskim potrebama) tek sa Brkovićem zadobija svoju romantičarsku stilizovanost. 

Brković, naime, otvoreno govori o ženi, njenim najdubljim erotskim porivima i potrebama, stavljajući na stranu sve nevjerice i laži ljubavi, i pretvarajući ih u momente blaženog zadovoljstva. Tijelo i eros u središtu su takvog toposa. Brković iskričavi ljubavni nemir preokreće u bestijalni nagon, a žudnju za nepristojnim u težnju da se život sagleda ljepšim nego što jeste. 

U Brkovićevom erotikonu Globus gospođe Dore Mosorić osjeća se konstantna težnja da se duhovno kod žene zamijeni tjelesnim i poročnim. Ta težnja se na nivou pisma ogleda u skoku iz čiste naratologije u čistu putenost misli, u predio nepristojnih riječi i pornografije. No, u tome ima izvjesne sublimacije - tradicijom nametnuti nagon čednosti postaje “onepristojen” i “razbuđen”.

Žene su, iz Brkovićeve perspektive, beskrajno razuzdane, uvijek “spremne” i znaju šta “hoće”. One dozivaju na ljubavnu avanturu. Muškarac posmatra i pokušava da joj priđe, a žena je ona koja mu sama prilazi i daje se. Muškarac “uzima”. Nekad se stiče utisak da je hod po ženskim erogenim zonama jedini put do njenog srca. Shodno tome, žensko tijelo je prikazano idealizujuće i pohotno. Usne se uvijek dovode u vezu sa grudima. One su pune i pohotne. Karakteristično je i zapažanje mladeža: “ispod uva”, “nevidljivi mladež”, “iznad usana”. Kosa je bojna i mirisna. Tijelo je “jedro i neodoljivo”. 

Navedeni fakti pomažu ozbiljnijem uvidu u problematiku erosa u Globusu Dore Mosorić. 

Dijalog muškarca i žene

Uvodna Priča Marka Rišnjanina govori o slikaru koji ulazi u tajanstveni generacijski trougao jednog istog ženskog tijela. 

Slijedi naslovna priča Globus gospođe Dore Mosorić. Činjenica da je jedini globus u školi dogo vremena bio u vlasništvu Dore Mosorić, profesorice geografije, koja odabira đaka Tibora, da joj ga iz škole nosi nazad, kući, odmah ukazuje na svođenje vlasništva tajnog i rijetkog predmeta na dvije osobe i njihovom dijeljenju tajne. U sjedinjavanju vlastitog erotskog doživljaja sa putenošću svoje profesorice, đak je fasciniran njenim krikom koji nakon toga “traži kod svih žena”. No, nikad ga nije našao, kao ni Doru, ženu koju je tražio u svim ženama s kojima je spavao.

Ljubavnica kiše upućuje na bogatu moć dijaloga u erotskom odnosu čovjeka i žene, koji se odvija pod otvorenim prozorom stana, sa kojeg dokapavaju olujne kišne kapi. Zvuk kiše u ovom kontekstu ima ritualnu važnost. Kiša za ženu postaje ogledalo sperme, a ona čarobnica koja preko glasa vlada seksualnom situacijom čiji je inicijator, a on inicijant. Na kraju, ritual je okončan i ona se osjeća pobjednicom.

U znak moći, počinje da doziva prolaznike s ulice.

U priči Prva žena Viktora Kostrike protagonidta je izbačeni gimnazijalac koji, u želji da otjelotvori prve mladalačke erotske zanose, krije svoje prave godine od poznate glumice, Ete Bertole, sa kojom uspijeva da doživi prve životne trenutke ekstaze.

Nađa Komar otkriva šta se dešava kada se pritajena ljubav prema ženi pretvori u ljubav prema svemu što je njeno - njenoj djeci, mužu, sestri, bližoj i daljoj rodbini, čak i ulici kojom ona gazi. Podzemna nit priče iznosi tužnu istinu da svaka velika tajna doživi da bude čaršijski prokazana. Luciferovski nagon za “zabranjenim” ostvaruje se u zamršenom ljubavnom trouglu između Nađe Komar, profesorice književnosti i udate žene, njenog supruga Ozrena Komara, profesora elektrotehnike, i mladog Domaša Ozrovića, protagoniste, čaršijski nepoželjnog skandal majstora. 

Sjećanje na beogradsku mladost

Poseban dio cijelog erotikona sačinjava skupina kraćih memoarskih prikaza iz vremena jedne mladosti provedene u Beogradu, naslovljena “Iz beogradskog dnevnika mladosti”. Pisac se sjeća pohotnih uspomena na gospođu Olgu, čiji je bio podstanar šest mjeseci; na Anđeliju, sa kojom je proveo burne erotske dane; na dvije sestre, Svetlanu i Anu, Makedonke; na dugokosu Crnu Meri, “tijela kao igračica košarke”, Oliveru Džipsi, sa butinama po kojima se “prosipa mjesečina”. Autor dnevnika se s kasnije vremenske distance nostalgično prisjeća tog izgubljenog nekonvencionalnog života, bomeskih požuda i erotskih zanosa. 

Konačno, erotska moć ženskih grudi blago nagoviještena u svim ovim pričama dobija svoje posebno mjesto u njegovom strogo pjesničkom dijelu Djevojčice grudima napadaju grad, posvećenom svim autorovim nekadašnjim djevojkama. Autor osjeća da mu jedino poezija daje moć da inspirativno žensko tijelo glorifikuje, zbog čega Djevojčice grudima napadaju grad čini omaž pohotnoj dimenziji ženskog bića. 

Brkovićev erotikon Globus gospođe Dore Mosorić se veoma smjelo i uspješno nosi s crnogorskim erotskim motivima. Kao takav, on ruši stereotipne dimenzije žene u crnogorskom društvu, nastale kao posljedica tog arhajskog idioma, dublje ih stilizujući i oblikujući u prostoru naše oronule i zabrinjavajuće kulturne stvarnosti. 

Stoga ovom erotikonu, kao veoma uspjelom ostvarenju trebna pružiti i posebnu čitalačku pažnju.

Preporučujemo za Vas