Stopa smrtnosti od srčanog udara povećana je u prazničnom razdoblju od 25. decembra do 7. januara.
Ali ne nužno zbog hladnoga zimskog vremena kako se dosad vjerovalo, već zbog unosa veće količine hrane koja je usto i kaloričnija, nedostupnosti ili udaljenosti bolničkih ustanova i emocionalnog stresa, pokazali su rezultati istraživanja naučnika s melbournskog univerziteta.
Ranija analiza podataka američkih naučnika čiji su rezultati objavljeni u časopisu Journal of the American Heart Association, upućivala je na mogućnost da je stopa smrtnosti od srčanog udara povećana tokom zimskih mjeseci zbog hladnoće, no istraživanje tima melbournskih naučnika koje je vodio Džoš Najt baca drukčije svijetlo na podatke, piše Medical News Today.
Treba istaknuti da je nova studija sprovedena na Novom Zelandu gdje praznično razdoblje pada u ljetnom razdoblju.
"Praznično razdoblje od Božića do Sveta tri kralja u Sjedinjenim Državama pada u najhladnijem dijelu godine, kada je stopa smrtnosti od srčanog udara visoka zbog niskih temperatura i gripe", kazao je Najt, čiji je tim u analizi koristio podatke novozelandskoga ministarstva zdravstva u razdoblju od 1988. do 2013. Tokom dvadesetpetgodišnjeg razdoblja umrlo je 738,409 ljudi, među kojima je od srčanog udara smrtno stradalo 197,109 osoba.
Naučnici su u analizi 'odvojili' smrtne slučajeve koji su se dogodili u bolnicama od onih koji su se dogodili van zdravstvenih ustanova. Australijski su naučnici u analizi koristili slične statističke metode kao njihove američke kolege u ranijoj studiji, a njihovo je istraživanje pokazalo da se na Novom Zelandu 4,2 posto srčanih udara s fatalnim ishodom u navedenome prazničnom razdoblju događa izvan bolnica.
Studija je pokazala i da je prosječna doba smrtno stradalih od srčanog udara u spomenutom periodu nešto niža nego tokom drugih razdoblja u godini - 76,2 godine u odnosu na 77,1 godine.
Najt kaže da su on i kolege u analizi uspjeli odvojiti "efekat praznika" od "efekta zime" te je naveo moguća objašnjenja "efekta praznika": promjenu u kvantiteti i kvaliteti hrane, povećano konzumiranje alkohola, emocionalni stres, manji broj osoblja u bolnicama, posjete rodbini i udaljenost bolničkih ustanova.
Istaknuo je i da je važno produbiti saznanja o tome pridonose li ograničen pristup stručnoj zdravstvenoj njezi, odnosno bolnici u kombinaciji s ostalim faktorima rizika, poput emocionalnog stresa i nešto više konzumiranog alkohola povećanom broju smrtnih ishoda od srčanog udara u navedenom razdoblju. Podsjetio je i da pacijenti tokom prazničnog razdoblja rjeđe traže ljekara pomoć zbog potencijalno udaljenih bolničkih ustanova ili ljekara.
"Za vrijeme božićnih praznika stanovnici Novog Zelanda češće putuju, posjećujući rodbinu i prijatelje koji žive u dijelovima zemlje u kojima nema većih bolničkih ustanova", objasnio je.
Jedan od razloga može biti i činjenica da ljudi tokom prazničnog razdoblja odlažu odlazak ljekaru, posebno ako im se simptomi ne čine ozbiljnim.
Najt savjetuje svima koji prepoznaju simptome srčanog udara da odmah pozovu hitnu pomoć, da za to vrijeme miruju i da uzmu tabletu aspirina od 300 mg, prenosi Radio Sarajevo.
Bonus video:
