U oftalmološkim ordinacijama glavobolja je vrlo česta riječ, a upravo očni ljekar često otkrije uzrok i riješi simptome te nelagode. Neke od tih glavobolja predstavljaju simptom medicinske hitnosti te oftalmologa stavljaju u prvu liniju prepoznavanja i rješavanja stanja.
Jedan od najučestalijih uzroka glavobolje je slabiji vid na daljinu, izbjegavanje nošenje naočara ili nošenje nepravilno određene dioptrije. To se posebno često djeci i osobama mlađe dobi.
Je li dijete kratkovido ili dalekovido
Slabija vidna oštrina uz crvenilo i nelagodu u popodnevnim satima može biti vezana i za problem dalekovidnosti i za problem kratkovidnosti. Djeca koja su kratkovida naprežu se i napinju prilikom gledanja na tablu ili u televizor, a relaksirana su i opuštena prilikom čitanja teksta.
Približavanje televizoru kao i približavanje sveske ili knjige prilikom učenja uz pojavu ničim izazvane glavobolje može biti jedan od znakova kratkovidnosti. Pravilna korekcija naočarima te savjetovanje i uputstva o dobrom osvjetljenju su rješenja koja će ponuditi svaki očni doktor.
Ukoliko je dijete dešnjak, lampa mu mora biti smještena sa lijeve strane i jačine 40 do 60 vati, mat obojena. Vrlo je bitno i naučiti dijete da crta ili čita na udaljenosti koja odgovara dužini njegove podlaktice.
Dalekovidnost je teže prepoznati. Ponekad djeca dobro vide danju, ali kada su umorna ili je slabije osvjetljenje veoma slabo i teško čitaju, pišu ili gledaju na tablu ili tekst na televizoru.
Kod sumnje na dalekovidnost treba kontrolisati ukupnu refraktivnu snagu oka na maksimalno ukočenu i široku zjenicu. Tada dijete ne može učiniti dodatni napor i izoštriti sliku, a oftalmolog će odrediti pravilnu korekciju za naočale ili sočiva čime se rješava i glavobolja.
Problemi akomodacije
Astenopija je posebna priča, to je oftalmološko stanje koje se očituje nespecifičnim simptomima kao što su umor očiju, crvenilo, bol u ili oko očiju, zamagljen vid, dupla slika i glavobolja.
Najčešće se simptomi javljaju prilikom rada na kompjuteru ili nakon čitanja. Uzrok je pretjerano naprezanje mišića oka tokom koncentracije na predmet interesa. Zato se tokom rada preporučuje odmaranje očiju na način da se jednom na sat pogleda u neki udaljeni objekat i na taj način opustimo akomodaciju.
Nekorigovana hipermetropija (dalekovidost) može rezultovati stalnim pokušajima akomodacije pri radu na blizinu te uzrokovati iritirajuće glavobolje tokom rada.
U ovom slučaju savjetuje se posjeta oftalmologu i propisivanje pravilnih naočara u plusu koje će opustiti akomodaciju i riješiti nelagodu u očima. Akomodativni spazam se obično javlja kod mladih pacijenata i predstavlja pojavu očne boli, miopije i mijoze tokom rada na blizinu.
Infekcije i glaukom
Uzrok glavobolje mogu biti i bolesti površine oka, npr. infekcije. Uvealne i skleralne inflamacije bi trebalo da budu tretirane antiinflamatornim lijekovima i obrađene zbog moguće sistemske etiologije. Posebno je potrebno obratiti pažnju kod bola prilikom pokretanja očnih jabučica. Uvijek je ta vrsta bola vezana za dublju upalu unutanjih slojeva oka.
Jedno od najozbiljnijih oftalmoloških oboljenja, angularni glaukom, takođe može biti praćen intenzivnom glavoboljom, mučninom, zamagljenjem vida i povraćanjem. Takvi pacijenti ostavljaju utisak veoma teškog bolesnika i javljaju se odmah u stanice za hitnu pomoć.
Akutni porast intraokularnog pritiska vrlo često uzrokuje bolne simptome, dok postepeni porast pritiska na sličnu vrijednost uglavnom prolazi asimptomatski.
Najčešće se radi o akutnom glaukomu gdje dolazi do kompletnog zatvaranja prednjeg komornog ugla pa je neophodno potražiti pomoć oftalmologa što prije jer se stanje može samo pogoršati.
Hitna stanja
Kad je riječ o glavoboljama i bola u očima vrlo je bitno spomenuti i retrobulbarni optički neuritis koji se prezentuje subakutnim gubitkom vida i bolom pri pokretanju očnih jabučica.
Pri oftalmološkom pregledu glava optičkog živca djeluje uredno i ne vide se oštećenja, međutim sam pad vida i bolovi pri pokretanju oka su dovoljno alarmantan znak.
Glavobolja u temporalnom dijelu kod starijih osoba treba upozoriti na mogućnost nastanka gigantocelularnog arteritisa što je hitno stanje. Ukoliko već postoji gubitak vida na jednom oku zbog prednje ishemične optičke neuropatije ili centralne retinalne arterijske okluzije, te se sumnja na ovu dijagnozu, treba se što prije dati kortikosteroidi i uraditi biopsija temporalne arterije. Glavni cilj je prevencija uplitanja drugog oka.
Glavobolje koje uključuju oftalmologa su raznovrsne etiologije i među njima ne smije se propustiti migrena. Migrena ima prevalencu od 5-25 procenata i češće zahvata ženski pol.
Migrena bez aure
Komitet za klasifikaciju glavobolja je migrenu podijelio na dvije grupe, onu sa i bez aure. Migrena bez aure, ili uobičajena migrena, odnosi se na više od polovinu slučajeva.
Većinom su glavobolje unilateralne, varijabilne učestalosti i traju minimalno četiri sata. Ukoliko se javlja u dječijoj dobi češće je bilateralna. Bol je obično lupajuća ili pulsirajuća, umjerena do teška i pogoršava se na određene stimuluse kao što su psihički stimulusi, jaka blještajuća svjetlost i glasni zvukovi.
Takođe je uočena povezanost nastanka migrena i menstrualnog ciklusa. Pridruženi simptomi koji se mogu javiti su mučnina, gubitak apetita i fotofobija.
Migrene sa aurom se odnose na 10-35 posto slučajeva migrena. Dolazi do pojave vizuelnih aura i glavobolje nakon koje slijedi period oporavka. Aura je prolazna kortikalna disfunkcija ili disfunkcija moždanog stabla sa postepenim početkom i trajanjem manje od 60 minuta. Redukcija cerebralnog protoka krvi je iznad ishemijskog praga.
Kriterijumi za dijagnozu
Aure mogu biti vidne i neurološke, te se često mogu javiti u isto vrijeme.
Neurološke aure uključuju paresteziju, ukočenost, motornu slabost, vertigo, afaziju, aleksiju te čak ponekad i hemiplegiju. Parestezije ekstremiteta su vrlo često udružene sa vizualnim aurama.
Glavobolja kontralateralne strane tipičan je prateći znak aure i ona traje nekoliko sati. Ostali vidni simptomi migrene su mikropsija (opažanje stvari u umanjenom obliku), makropsija (opažanje stvari u uvećanom obliku), diplopija (pojava duplih slika) ili poliopija (opažanje jednog predmeta mnogostruko), promjene u boji i opažanje kretnji predmeta koji su stacionarni. Migrene sa aurom nose mali rizik ishemijskog moždanog udara.
Koji god etiološki uzrok glavobolje bio, oftalmolog je dio tima za njihovu evaluaciju i skrining te će vas po potrebi uputiti na daljne pretrage ukoliko uzrok glavobolje nije u očima.
Promjena dioptrije
Kod odraslih se glavobolja može javiti ukoliko se radi o staračkoj dalekovidnosti kod koje dolazi do slabijeg izoštravanje slike na blizinu. U ovom slučaju pravilna korekcija dioptrije rješava i problem glavobolje.
No, glavobolje se mogu javiti i kod osoba koje već nose naočare. Ukoliko niste obavili pregled kod svoga oftalmologa unazad dvije godine, a osjetite povremene glavobolje, pođite ponovo na pregled jer se vrlo vjerovatno radi o promjeni dioptrije.
Bonus video:
