Premijera predstave "Zimska bajka": Studija iskupljenja i traganja za pokajanjem

Predstava u kojoj se može prepoznati naša bliska i dalja prošlost, naše zebnje ka budućnosti, sopstveno bivstvovanje ali i vizija o onome što nam predstoji
198 pregleda 1 komentar(a)
CNP, Foto: Luka Zeković
CNP, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 22.12.2017. 09:26h

“Test za svaku umjetničku kuću je kada se iscenira Šekspir zato što se na taj način potpisuje mogućnost i umjetničkog potencijala i ambicije. Svi mehanizmi se moraju skupiti na jednom mjestu da bi predstava doživjela svoju premijernu izvedbu”, kazao je režiser predstave “Zimska bajka” Dino Mustafić na jučerašnjoj konferenciji za novinare povodom premijere predstave večeras u 20 časova, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.

Mustafić nije krio da sa nestrpljenjem i pozitivnom tremom očekuje predstavu i vjeruje u uspjeh.

“Tekst ima čudesnu fabulu u kojoj se događa niz zanimljivih stvari. U ovom djelu možete prepoznati sjenke sopstvene stvarnosti, možete prepoznati tamne oblake vaše egzistencije kao i strepnju, ali možete prepoznati i one slučajeve koji su pobijali te oblake. U tom smislu je ovo tekst koji je inspirativan”, rekao je režiser i dodao da ne postoji “u svjetskoj literaturi mnogo tekstova koji su svojevrsna studija iskupljenja, traganja za pokajanjem i sa pitanjem o tome koliko je moguće vratiti na početak ili regenerisati pogrešno urađene stvari”.

“Ovdje možete prepoznati našu blisku i dalju prošlost, naše zebnje ka budućnosti. Kada se radi Šekspir na sceni mora postojati autorski razlog, veliki motiv... Mislim da je materijal 'Zimske bajke' nešto u čemu će publika prepoznavati sopstveno bivstvovanje ali će imati i viziju o onome što nam predstoji”, rekao je bosanski reditelj uoči premijere.

Dramaturškinja predstave Željka Udovičić istakla je da se pozorište vraća glumcu u punom sjaju.

“Specifičnost koja je izuzetno zahtjevna i rediteljsko-dramaturški, ali i glumački, je činjenica da se u predstavi mijenja žanr, prva dva čina su tragedija a treći je komedija”, rekla je.

Ona je istakla univerzalnost tema i otvorenost strukture koji karakterišu Šekspira i čine ga bezvremenskim i savremenim.

“Osim univerzalnih pitanja o kojima se ovdje govori (ljubav, prijateljstvo i gubitak bližnjih), ono čemu smo posvetili posebnu pažnju jeste način vladanja državom i žensko pitanje jer ovaj tekst otvara pravo feminističko pitanje. Ono što mi prepoznajemo svaki dan oko sebe vidjećemo i u ovoj predstavi. Činjenica da svaki dan svjedočimo da se objektivna istina lako može pretvoriti u subjektivnu kada neko ima moć pojavljuje se i ovdje gdje imamo vladara, zaluđenog pojedinca koji proglašava nešto istinom i u to vjeruje. Mi smo na Balkanu, nažalost, svjedočili takvim vođama. Ova predstava govori i o tome da vrijeme koje su nam oni oduzeli niko više ne može vratiti”, naglašava dramaturškinja.

Pripadnik glumačkog ansambla, Slaviša Ćurović kazao je da je “ovo najhrabriji komad otkad se pozorište otvorilo '97. godine” jer se izgovaraju “neke rečenice koje su okov i zbog čega pozorište postoji”. Igraju: Zoran Vujović, Milivoje Obradović, Mirko Vlahović, Gojko Burzanović, Slobodan Marunović, Slaviša Čurović, Aleksandar Gavranić, Danilo Čelebić, Nikola Perišić, Srđan Grahovac, Žana Gardašević, Andrea Mugoša, Jelena Nenezić Rakočević, Jelena Minić, Radmila Čolić, Julija Milačić, Ana Vučković, Petar Burić, Stevan Radusinović i studenti glume sa Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju.

Popović: Nije vam pozorište Skupština, gospodo poslanici

Umjetnički direktor CNP-a Bane Popović izrazio je nezadovoljstvo zbog prozivanja pozorišta u Skupštini.

“Na desetine puta čuo sam u Skupštini kako jedni drugima govore 'Nije vam ovo pozorište' ili 'Šta ti tu glumiš' stavljajući pozorište u taj negativan kontekst, a ja bih odgovorio: 'Ne, nije vam pozorište Skupština, jer mi radimo, mi proizvodimo i mi se prema gostima ponašamo tradicionalno, crnogorski, ljudski, gospodo iz Skupštine, nije vam pozorište Skupština'”, kazao je Popović i dodao još dvije stvari koje mora javno izreći:

“Vidite da nam je hladno, ne možemo da se ugrijemo, to je druga stvar. Naši sistemi su u raspadu, ne ljudski resursi koji su za ponos i diku, već ovi koji rade 20 godina i nemaju mogućnost da se redovno održavaju. Potrebno nam je 200.000 eura da bi grijanje radilo punom parom. Govorim ja ovo i na adresama na kojima treba, ali hoću da iskoristim priliku da to javno kažem. Potrebno nam je mnogo ulaganja u ovu zgradu koja traje 20 godina jer su sistemi tona i svjetla već unazađeni 10-15 generacija, pod nam propada i tako dalje... Moramo ući u ozbiljnu rekonstrukciju sistema jer je ovo najznačajniji dom u oblasti kulture”, poručio je Popović, govoreći da bi bilo korisno napraviti posebnu raspravu o ovim temama.

Bonus video: