Do alergije na ljekove dolazi kada imunološki sistem reaguje neprimjereno na lijek. Brojni ljekovi mogu da prouzrokuju alergiju, a najčešći znakovi alergije su osip ili temperatura.
Alergijska reakcija može da nastane na lijek kad god se uzme, čak i ako nije izazvao reakcije u prošlosti.
Većina reakcija na ljekove nisu simptomi prave alergije na ljekove i ne uključuju imunološki sistem. Alergije na ljekove i reakcije na ljekove često zbunjuju, jer mogu da izazovu slične simptome. Neke alergijske reakcije mogu da budu teške i opasne po život.
Mnoge alergijske reakcije počinju u roku od nekoliko minuta od uzimanja lijeka. Simptomi uključuju kožni osip, urtikariju, svrab, groznicu, oticanje lica, kratak dah i anafilaktički šok, koji je rijedak, ali zahtjeva hitnu medicinsku pomoć.
Simptomi obično počnu u roku od nekoliko minuta nakon izlaganja lijeku uključuju sužavanje disajih puteva i grla što izaziva probleme s disanjem, šok sa teškim padom krvnog pritiska, slab ili ubrzan puls, mučninu, povraćanje ili proliv, vrtoglavicu ili gubitak svijesti.
Ako dođe do anafilaktičkog šoka, imunološki sistem reaguje na lijek kao na napadača. To dovodi do oslobađanja histamina i drugih hemikalija koje su uzrok alergijskih simptoma. Imunološki sistem reaguje na isti način, ako se lijek uzme opet u budućnosti.
Međutim, imunološki sistem se mijenja tokom vremena i na kraju je moguće da alergija na lijek prođe sama od sebe.
Trebalo bi da se razgovara s ljekarom ako se pojave reakcije na lijek ili ako se pojave bilo kakvi simptome alergije na ljekove. Blaga alergijska reakcije se obično liječi prestankom uzimanja lijeka i prelaskom na novi lijek.
Ako je moguće, trebalo bi otići kod ljekara kada se alergijska reakcija događa. To će pomoći da se identifikuje uzrok i dobije adekvatno liječenje ako je ono potrebno. Ako se radi o teškoj reakciji ili sumnji na anafilaktički šok, trebalo bi odmah da se uputite u bolnicu.
Nije jasno zašto neki ljudi razviju alergiju na ljekove ili druge nuspojave, dok neki ne. Nasljedni faktor može da igra ulogu, zajedno sa ekološkim faktorima i uzimanjem brojnih ljekova tokom vremena. U mnogim slučajevima se ispostavi da se ne radi o alergiji na ljekove, već o reakciji koja ne uključuje imunološki sistem.
Iako izgledaju poput alergije, u pitanju je nuspojava lijeka ili znak osetljivosti na lijek. Veći rizik od razvoja težih reakcija na ljekove imaju ljudi koji boluju od astme, bolesti srca i visokog krvnog pritiska, prenosi B92.
Bonus video:
