Promocija knjige poezije „Personalni karusel - šizofrena zbirka“ četiri autorke: Katarine Sarić, Stanke Rađenović Stanojević, Marije Krivokapić i Sandre Đurbuzović biće održana danas u 18 časova u Budvi, u holu Akademije znanja, povodom Dana opštine.
O knjizi će govoriti Miroslav Luketić i Balša Brković, a u muzičkom dijelu nastupiće budvanski Stranger trio sa obradama hitova svjetskih bendova. Program će voditi lektorka Personalnog karusela profesorica Milica Vuković, dok će autorke kazivati personalne stihove.
Ova zbirka će čitaoca (i slušaoca), kao karusel, zavrtjeti komponovanjem četiri različita načina stvaranja, četiri glasa privatnosti, intime, razgovora, četiri dnevnika.
„Insistiranjem na personalnom karuselu autorke ističu i pravo na poetsku razliku u konstituisanju poetskog diskursa svake, kao i pravo na personalnu igru jezičkim znacima i svim značenjskim kontekstima koja su im na raspolaganju. Zbirka se može shvatiti kao šizofrena, jer zbirke se obično štampaju kao djelo pojedinačne autorke ili autora čime se garantuje autorstvo i jedinstvo autorskog glasa, ako ne i stilsko jedinstvo“, napisala je Dubravka Đurić u predgovoru.
Ona je istakla da karakterističnost ove zbirke jeste to što se četiri rukopisa objavljuju u jednoj knjizi, ali da upravo to i govori kako se „crnogorska pjesnička kultura pokazuje u savremenom licu transnacionalnog pjesničkog diskursa“, ali se Đurić ne udaljava od pitanja zašto su autorke tako nešto učinile.
„Možda bi jedan od odgovora mogao biti taj da one kontrapunktiranjem svojih pjesničkih rukopisa žele pokazati mogući opseg onoga što danas možemo shvatiti pod pojmom poezije kao umjetničke prakse“, navodi se u predgovoru, ali Đurić nastavlja da pita: „Kako se njihova poezija postavlja u dinamičnom kretanju između globalnih trendova i lokalne, crnogorske pjesničke tradicije?“.
Ovaj karusel u obliku knjige, baš kao i karoserija vrteške na ringišpilu, možda nostalgično i melanholično, učiniće da se zavrte osjećanja i probude sjećanja dok umjesto uzdi drvenih konjića držimo korice knjige. Baš ovakvo vraćanje u polet djetinjstva pojasniće da je Đurić u pravu kada ističe u predgovoru da je igra značajna aktivnost u životu.
„Pojam igre ovdje znači da poeziji nije svrha utilitarna komunikacija, več, u strukturalističkoj terminologiji, poigravanje označiteljima i označenima, pokazivanje kako značenja nastaju iz igre označitelja, čak i onda kada se ova igra u samom tkanju pjesama skriva“, navodi Đurić.
Bonus video:
