Pet opasnosti koje vam prijete ako prebrzo jedete

Hranu treba žvakati, a ne samo gutati komade, jer upravo oni mogu dovesti do gušenja. Jedite sporije, uključite sva čula, više žvaćite, pravite male pauze pa samo da svako malo odložite pribor za jelo
205 pregleda 0 komentar(a)
hrana, obrok, Foto: Shutterstock
hrana, obrok, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 18.11.2017. 12:14h

Već dobro znate onu staru koja kaže kako u hrani treba uživati. To podrazumijeva i da ne žurite dok jedete te da nađete vremena da tu hranu dobro prožvaćete prije nego što je progutate.

Nažalost, brzi način života često nas tjera na brze i često nekvalitetne obroke i jedenje u hodu ili ispred kompjutera.

1. Debljanje

Ako brzo jedete, postoji velika mogućnost da u svoj organizam unosite više hrane nego što vam je potrebno, a to je siguran put za dobijanje viška kilograma. Drugim riječima, osobe koje brzo jedu, brže osjete glad nakon obroka od onih koje jedu sporijim tempom.

2. Dijabetes

Jednostavno je: brzo jedenje dovodi do debljanja, a debljanje, do kojeg dolazi ovakvim načinom jedenja, jedan je od glavnih uzroka dijabetesa tipa 2.

3. Metabolički sindrom

Metabolički sindrom je skup metaboličkih poremećaja koji se prikazuju kao inzulinska rezistencija, nakupljanje masnog tkiva u području stomaka (abdominalna ili centralna gojaznost), visok nivo holesterola i povišen krvni pritisak. Metabolički sindrom najčešće je uzrokovan pogrešnim načinom života. Izloženost stresu, neredovna i nepravilna ishrana, neaktivnost, nedostatak sna... Pretjerani unos rafiniranih ugljenih hidrata, zasićenih masnoća i trans-nezasićenih masnih kiselina (porijeklom iz margarina i djelomično hidrogeniranih ulja) tokom dužeg perioda može uzrokovati povišen nivo holesterola, triglicerida i inzulina.

4. Gastritis

Gastritis predstavlja upalu želudačne sluznice. Naime, osobe koje brzo jedu sklone su prejedanju. To znači da hrana duže ostaje u želucu, tako da dolazi do povećanog izlučivanja želudačane kiseline koja može oštetiti sluznicu. Osobe koje imaju gastritis ne moraju uvijek imati klinički izražene tegobe. Ako se one jave, to su najčešće bolovi u gornjem dijelu stomaka, nadutost, pojava osjećaja sitosti nakon što se pojede količina hrane manja od normalne porcije, oslabljen apetit, mučnina ili povraćanje (želudačani sadržaj, krv, sadržaj poput taloga kafe), stolica crna kao katran ili krvava stolica te umor (ako dođe do razvoja anemije). Navedeni simptomi mogu se javiti pojedinačno ili u različitim kombinacijama.

5. Gušenje

Hranu treba žvakati, a ne samo gutati komade, jer upravo oni mogu dovesti do gušenja. Jedite sporije, uključite sva čula, više žvaćite, pravite male pauze pa samo da svako malo odložite pribor za jelo. To je način da izbjegnete mogući rizik koji nosi brzi način unošenja hrane u organizam, prenosi Radio Sarajevo.

Bonus video: