Uprkos tome što su migrene na sedmom mjestu liste uzroka onesposobljenosti kod ljudi, njima se pridaje veoma malo pažnje kao velikom zdravstvenom problemu, napisao je dr Endru Čarls, neurolog iz Kalifornije, za "Medicinski žurnal Nju Inglanda" (The New England Journal of Medicine).
Migrene se mogu javiti u djetinjstvu, postati sve češće u adolescenciji, a najčešće se javljaju između 35. i 39. godine života.
Migrene su poremećaj koji utiče na cijelo tijelo, a nedavno istraživanje je pokazalo da je riječ o "abnormalnom stanju nervnog sistema koje obuhvata nekoliko djelova mozga", kaže dr Čarls sa Univerziteta u Kaliforniji. Prije nego što je bilo moguće proučavati funkcije mozga preko magnetne rezonance ili PET skenera, smatralo se da migrene izazivaju otekli, popucali krvni sudovi u lobanji, i da obično napadaju jednu stranu glave.
Za uobičajene simptome migrene se uzimaju ljekovi koji sužavaju krvne sudove. Oni, međutim, mogu pomoći samo nekim pacijentima, a nije bezbjedno da ih koriste ljudi sa srčanim oboljenjima.
Osim toga, tradicionalni ljekovi mogu pomoći samo malom broju onih koji pate od ove pojave. To su ljekovi koji se prodaju u apotekama, poput „acetaminofena" ili nesteroidnih antiinflamatornih ljekova kao što su „ibuprofen" i „naproksen", ali i triptana koji se daju na recept kao što su „imitreks", zatim opioidi koji se ne prepisuju pravilno, i ergot koji se koristi kao sprej za nos. Svi oni imaju nuspojave.
Neurolozi koji se specijalizuju u proučavanju migrena i liječenju sada tretiraju migrene kao poremećaj mozga, sa simptomima i znacima koji se mogu pojaviti jedan ili više dana nakon početka glavobolje i traju čak i ako bol nestane.
Na osnovu novog poimanja ovog problema, sada su dostupni snažniji i manje štetni ljekovi, premda neke tek treba odobriti. Da bi bile efikasne koliko je to moguće, nove terapije zahtjevaju od pacijenata da reaguju na upozoravajuće znake migrene u tzv. prodromalnoj fazi - kada se javljaju simptomi poput zijevanja, iritacije, umora, želje za hranom i osjetljivosti na svjetlost i zvuk, dan ili dva prije glavobolje.
"Moguće je da su mnoge terapije djelotvorne, uključujući i meditaciju i tehnike za opuštanje, koje ne pomažu kada voz napusti stanicu", kaže dr Čarls. Ono što može izazvati migrene kod ljudi koji su im podložni jeste izbjegavanje obroka, neredovan unos kofeina, loš san i stres.
"Preventivna terapija trebalo bi da se uzme u obzir ako se migrene javljaju jednom nedeljno ili četiri ili više dana u toku mjeseca", piše dr Čarls.
Potencijalni ljekovi su i ljekovi za krvni pritisak poput beta blokatora; antiepileptika kao što je „topiramat" (topamaks), i triciklični antidepresivi kao „imipramine" (tofranil). Takođe, botulinski toksin, ili botoks, u Americi je odobren za liječenje migrena.
Sada postoje i novi ljekovi koji djeluju na mozak, a koji imaju veoma mali broj nuspojava. To su uređaji koji se drže u ruci ili se nose kao trake za kosu, poput „single-pulse TMS" (koji se koristi za transkranijalnu magnetnu stimulaciju) i „cefaly t-SNS" (za transkutanu električnu nervnu stimulaciju), koji prenose magnetsku ili električnu energiju do nerva kroz lobanju do mozga.
Uskoro će u Americi biti odobrena nova vrsta ljekova koji direktno traže peptide za koje se vjeruje da izazivaju pojavu migrena. To su i monoklonalna antitijela koja se daju putem injekcije ili intravenozno, i tzv. CGRP ljekovi koji se uzimaju oralnim putem, prenosi Nedeljnik.
Bonus video:
