ISTRAGA O NEZAKONITOJ RASPODJELI

Kako su novac dobijali članovi Savjeta: Katnić kontroliše naknade iz EKIP-a

Saslušani Mijač, Kovijanić, Radonjić, Đurović i Sekulić. Specijalno državno tužilaštvo na istragu stavilo oznaku tajnosti
202 pregleda 27 komentar(a)
Milivoje Katnić, Foto: Savo Prelević
Milivoje Katnić, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 04.04.2019. 23:05h

Specijalno državno tužilaštvo saslušalo je nekoliko sadašnjih i bivših članova  Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) u istrazi nezakonite raspodjele naknada. 

Prema pouzadnim saznanjima “Vijesti” u toj istrazi,  juče su saslušani Aleksandar Mijač, Branko Kovijanić i Ana Radonjić, a tokom prošle sedmice izjave su dali predsjednik Savjeta Šaleta Đurović i član tog tijela Zoran Sekulić. 

Đurović i Kovijanić “Vijestima” su juče kazali da je istraga označena tajnom i da ne mogu govoriti zbog čega su saslušani. 

Navodno, pred tužiocima Milivoja Katnića iskaze su dali u svojstvu građana. 

Izvor iz istrage kazao je da tužioci  skoro  dvije godine provjeravaju kako su i  zbog čega  članovima Savjeta EKIPA godinama isplaćivane naknade od po nekoliko stotina eura mjesečno. 

Navodno, istražiteljima je bilo sumnjivo zbog čega su te finansijske transakcije rađene preko drugog pravnog lica. 

Mijač, Kovijanić, Đurović i Sekulić i dalje su članovi Savjeta, a Radonjić već nekoliko mjeseci nije u tom radnom tijelu Agencije.

Tužilaštvo je i u maju 2011. godine pokrenulo provjere poslovanja  EKIP-a i naložilo Upravi za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kontrolu njenih finansijskih transakcija.

Prije nepune dvije godine policija je ponovo, po nalogu tužilaštva, provjeravala  poslovanje regulatora tržišta elektronskih komunikacija. 

Poslovanje EKIP-a više godina  zaokuplja pažnju javnosti, naročito njene dvije  velike investicije -  izgradnju glavnog kontrolno-mjernog centra na Dajbabskoj gori i kupovinu dva  poslovna prostora.

Umjesto da je problem kontrole frekventnog spektra riješen podizanjem metalnog rešetkastog stuba, kao što su to uradile i veće i bogatije zemlje u okruženju i kako su to predložili domaći stručnjaci, što bi koštalo oko 300.000 eura, potpuno nepotrebno se ušlo u investiciju gradnje velikog tornja koja je na kraju iznosila preko pet i po miliona eura.

Drugi sporni posao EKIP-a je kupovina  dva poslovna prostora 2007. godine koji je  Univerzitet prodao dvijema privatnim kompanijama SAMMS i “Šajo”  za 1,6 miliona eura. Te dvije kompanije su tri mjeseca kasnije, isti prostor prodale Agenciji za  više od  četiri miliona. 

Za vrijeme sklapanja tih poslovnih aranžmana na čelu Savjeta EKIP-a se nalazio Ljubiša Stanković, koji je istovremeno bio i rektor Univerziteta Cme Gore. 

EKIP je najprofitabilniji državni regulator, čiji je godišnji bužet oko 4,8 miliona eura.

Preporučujemo za Vas