OTKRIVENO 40 NOVIH GENA

Koliko genetika utiče na inteligenciju, učenje i autizam

"Uvijek se nameće pitanje 'dizajniranih beba' i da li možemo da upotrijebimo naša saznanja da unaprijedimo inteligenciju. To su realna pitanja, ali mnogo udaljena od mjesta na kojem se mi sada sa istraživanjima nalazimo. Dizajniranje beba sa dosadašnjim otkrićima svakako nije moguće"
248 pregleda 0 komentar(a)
geni, Foto: Shutterstock
geni, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 28.09.2017. 13:14h

Veliko istraživanje koje je obuhvatilo šezdeset hiljada odraslih i dvadeset hiljada djece otkrilo je četrdeset novih gena povezanih sa razvojem inteligencije i dosad su poznata ukupno pedeset dva takva gena, ali istraživači upozoravaju da za genijalnost nije odgovorno samo genetičko nasleđe.

"Želimo da razumijemo kako mozak funkcioniše i ustanovimo koje su biološke osnove inteligencije", rekla je profesorka Danijel Postuma, genetičarka Univerziteta u Amsterdamu i vođa studije objavljene u časopisu "Nejčer", prenosi RTS.

Prethodne naučne studije pokazale su da su geni odgovorni za otprilike polovinu razlika u koeficijentu inteligencije u proučavanoj populaciji, dok su na ostalo uticali prenatalni uslovi, ishrana, zagađenje sredine i socijalno okruženje.

"Geni nisu u potpunosti odgovorni za inteligenciju. Postoji mnogo drugih faktora koji utiču na to kako će neko proći na testu inteligencije", naglasila je Postuma.

Istraživanja inteligencije uvijek prati kontroverza jer naučnici imaju različite stavove o tome da li inteligencija može da se izmjeri, i ako može, da li na njen razvoj više utiču geni ili obrazovanje i životno iskustvo. Smatra se da na stotine, ako ne i hiljade gena ima neku ulogu u ljudskoj inteligenciji ali većina njih tek treba da bude otkrivena.

Kada se uzmu u obzir svi oni koji su dosad otkriveni, nova studija utvrđuje svega pet odsto varijacija koeficijente inteligencije kod ljudi. Međunarodni tim naučnika tražio je genetičke markere povezane sa inteligencijom i ispitivao trinaest različitih grupa ljudi evropskog porijekla.

Iako su imali ideju koju funkciju novootkriveni geni vrše u mozgu, u sljedećoj fazi eksperimenta blokirali su gene kod miševa kako bi utvrdili pojedinačnu ulogu svakog od njih. Isto je moglo da se uradi u laboratorijskim uslovima sa ljudskim neuronima dobijenim iz ćelija kože. Prema studiji, isti geni su u vezi sa boljom predispozicijom za učenje, većim obimom glave pri rođenju, dužim životnim vijekom, ali i autizmom.

Ukoliko naučnici u dogledno vrijeme razviju detaljnu mapu "genetike inteligencije", to će im pomoći da shvate i kako nastaje neki od mentalnih poremećaja. Istraživanja biološke osnove inteligencije uvek nose sa sobom rizik na koji način će nova saznanja biti upotrijebljena. Da li ljudski embrioni mogu da budu birani u odnosu na potencijal mozga? Da li naučnici mogu da razviju ljekove koji poboljšavaju inteligenciju, i ako je tako, da li će samo najbogatiji imati tu privilegiju?

"Uvijek se nameće pitanje 'dizajniranih beba' i da li možemo da upotrijebimo naša saznanja da unaprijedimo inteligenciju. To su realna pitanja, ali mnogo udaljena od mjesta na kojem se mi sada sa istraživanjima nalazimo. Dizajniranje beba sa dosadašnjim otkrićima svakako nije moguće", kaže Postuma koja je vodila istraživanje.

Ta mogućnost je ipak negdje na horizontu jer su ljudski embrioni nastali vještačkom oplodnjom već podvrgnuti ispitivanjima koja ukazuju na moguće genetičke nedostatke. Nastavkom istraživanja naučnici očekuju da pronađu još gena povezanih sa inteligencijom, tako da u jednom trenutku može doći do tačke u kojoj genomi embriona nastalih 'in vitro' mogu da budu rangirani prema intelektualnom potencijalu. Dodatno, postoji mogućnost razvoja medikamenata koji jačaju koeficijent inteligencije, što svakako ne treba da bude isključeno.

Svjetska populacija stari, a kognitivne funkcije sa godinama opadaju. Stari ljudi su podložniji greškama i nezgodama i u slučaju da se otkrije koji su geni odgovorni za to, moguće je razviti adekvatne terapije koje bi taj proces mogle da uspore. Nadalje, otvara se još jedna mogućnost koju istraživanje genetičkih uslova inteligencije u budućnosti donosi, a to je razvoj prilagođene nastave za pojedince na osnovu dobijene genetičke informacije.

Pored etičkih i tehničkih pitanja, biološke karakteristike mozga su veoma složene. Jedan gen ima više zadataka, tako da svaka promjena može da dovede do neželjenih efekata. Prije nego što naučnici budu u mogućnosti da modifikuju gene kako bi poboljšali inteligenciju, treba da otkriju sve o tom procesu. To je ipak veoma daleko i otvara još jedno pitanje: koliko ono što je zapisano u genima uopšte treba da određuje naše živote, prenosi RTS.