NOVA UREDBA O KRITERIJUMIMA ZA NAGRAĐIVANJE SPORTISTIMA

Šampionima iz Malage i Beograda povećavaju penzije

Do sada su dvije prosječne plate dobijali samo olimpijski i svjetski šampioni, a sada su u tu kategoriju svrstani i evropski prvaci
179 pregleda 19 komentar(a)
Rukometašice Crne Gore Beograd 2012., Foto: Reuters
Rukometašice Crne Gore Beograd 2012., Foto: Reuters
Ažurirano: 04.04.2019. 22:50h

Vlada Crne Gore je na sjednici u četvrtak utvrdila Predlog uredbe o kriterijumima za utvrđivanje visine naknada i premija za ostvarene sportske rezultate. Kada se ona usvoji, ad acta će biti stavljen dokument koji je donijet 25. juna 2015. godine.

Uvedeno je nekoliko izmjena, a najveća se odnosi na nacionalne penzije. Tako je u novom predlogu utvrđeno da pravo na dvije prosječne neto zarade nakon 40. godine života imaju sportisti koji osvoje zlatnu medalju na Olimpijskim igrama, Paraolimpijskim igrama, te jedinom zvaničnom svjetskom ili evropskom prvenstvu u sportu koji je na programu OI ili POI.

Do sada su dvije prosječne plate (trenutno 1.020 eura) mogli da dobiju samo olimpijski i svjetski šampioni, a sada su u tu kategoriju svrstani i evropski prvaci. Ta odluka će najviše odgovarati prvacima kontinenta u vaterpolu u Malagi 2008. i rukometašicama Crne Gore, koje su 2012. osvojile zlato na Evropskom prvenstvu u Beogradu.

Bojana Popović, Maja Savić i Ana Radović će, s druge strane, dobijati jednu i po zaradu, jer ih toliko sljeduje i po staroj i po novoj uredbi za srebro na OI u Londonu iste godine.

I selektorima reprezentacije koje osvoje medalje će pripasti isti iznos kao i ekipi, a ne kao do sada dvije prosječne mjesečne neto zarade.

Uzgred, crnogorski državljanin koji je izabran za sportistu godine, a nije osvojio medalju na velikim takmičenjima, više neće dobijati jednu, već pola prosječne plate.

Čini se da je ova odluka pravična, jer u sportovima u kojima Crna Gora može da ostvari zapažene rezultate, pogotovo u kolektivnim (rukomet i vaterpolo), kontinentalni šampionat uglavnom bude teži od svjetskog.

Ali, ako su već Olimpijske igre, svjetska i evropska prvenstva izjednačena kada se radi o penzijama, ostaje pitanje zašto se to ne odnosi i na nagrade za reprezentacije. Tako će i dalje 300.000 eura dobiti samo selekcije koje osvoje olimpijsko ili svjetsko zlato, 250.000 donosi srebro na tim takmičenjima, a 200.000 bronza na OI i SP i zlato na EP.

Srebro na šampionatima Starog kontinenta će „vrijedjeti” 150, a bronza 100 hiljada.

Takmičari u individualnim sportovima dobijaju 10 odsto od tih suma za medalje (do sada bilo 15%), s tim da se nagrada dobija samo za jedan rezultat.

Primjera radi, ako bi Kristina Rakočević na nekom takmičenju osvojila medalje i u bacanju diska i kugle, dobila bi nagradu samo za sjajnije odličje...

Određena je i visina nagrada za sportove koji nisu na programu OI i POI - reprezentacijama će pripasti 10.000 za zlato, 7.500 za srebro i 5.000 za bronzu, a sportistima pet, četiri ili tri hiljade eura.