Tužna priča u romskim bojama

“Riječ je o uzbudljivoj, hiperrealističnoj priči koja dolazi sa Vrela ribničkih. Mirsada je tužna oda obojena koloritom romske nacionalnosti, a u centru priče je sudbina dvanaestogodišnje djevojčiće, koja od najranijeg djetinjstva prosi na ulicama glavnog grada”, rekao je Marunović
172 pregleda 1 komentar(a)
Danilo Marunović, Foto: Savo Prelević
Danilo Marunović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 13.07.2017. 09:07h

Dokumentarni film “Mirsada” biće premijerno prikazan u Crnogorskom narodnom pozorištu (CNP) 18. jula, a u centru priče je sudbina dvanaestogodišnje djevojčice koja od najranijeg djetinjstva prosi na ulicama Glavnog grada, kazao je reditelj Danilo Marunović.

On je juče, na konferenciji za novinare, pojasnio da je projekat čiji je nosilac nevladina organizacija "Koala production", sniman na apsolutnoj periferiji crnogorskog društva, na krajnjim socijalnim i kulturnim marginama, u ambijentu koji je, kako je rekao, skrivan od objektiva kamera medija.

“Riječ je o uzbudljivoj, hiperrealističnoj priči koja dolazi sa Vrela ribničkih. Mirsada je tužna oda obojena koloritom romske nacionalnosti, a u centru priče je sudbina dvanaestogodišnje djevojčiće, koja od najranijeg djetinjstva prosi na ulicama glavnog grada”, rekao je Marunović.

On je naglasio da u filmu postoji galerija likova i autentičnih prostora, a priča, kako je rekao, prati “tranzicijske luzere koji su zapravo heroji modernog vremena”.

“Paradoks je da su upravo oni sačuvali vrijednosti koje mi danas negdje smiještamo u prostor utopijskog, a to su odanost, prijateljstvo, ljubav bez interesa, život koji ne podrazumijeva materijalno, koji je mimo socijalnih mreža, televizijskih emisija, nedjelja mode”, istakao je Marunović.

On je kazao da je riječ o vrlo specifičnim ljudima, i o ambijentu u kome, kako je rekao, vlada drugačiji kulturni i socijalni sistem.

“Tamo vladaju potpuno drugačiji aršini, vaspitni i kulturni kodeksi. Tamo, roditi se sa talentom, znači biti predodređen za zanat prošenja, koji zahtjeva jednu vrstu lične autentičnosti da bi bio zanimljiv za one koji ti daju novac”, objasnio je Marunović.

Prema njegovim riječima, Mirsada je multitalentovana, izuzetno hrabra djevojčica.

“Mirsada je dijete ekstremne inteligencije, sklona umjetnosti i kao takva, u tim okolnostima, ona je određena da prosi. To je surov zanat koji ima vrlo konkretnu specifičnost, a to je da uz sredstva sopstvenih iskustava i inteligencije, za desetak sekundi zaključiš ko stoji ispred tebe i od koga ćeš i na koji način uzeti novac”, ocijenio je Marunović.

Kada bi se Mirsada našla na razgovoru za posao ili na nekoj audiciji, to bi, kako je kazao, bio “spektakl karijere”.

“Nažalost, sudbina je odredila da živi tamo gdje živi. I ova dokumentarna priča je iznikla iz Mirsadine porodične i lične drame”, rekao je Marunović.

U filmu je, kako je rekao, praćena Mirsadina ambicija da ode i započne novi život.

“Mirsada će ipak ostati ovdje i njena ljubav prema porodici, i obaveza da izdržava familiju će biti jača od želje da ode”, otkrio je Marunović.

Prema njegovim riječima, dokumentarni zanat zahtijeva vještu socijalnu komunikaciju sa ljudima sa kojima radiš.

“Kamerom treba da uđeš u domove koji su vrlo siromašni, surovi, prepuni opasnih komšija, puni kriminala. To je bio najveći izazov i najteži dio posla”, ocijenio je Marunović.

Dokumentarni lik Lara, koja je seksualna radnica, kazala je da joj je bilo zadovoljstvo da bude dio projekta, napominjući da joj ne smeta što je poistovjećuju sa zanatom kojim se bavi.

“Nije mi problem i ne stidim se da pričam o tome. To je današnji sistem, ja tako živim, od toga preživljavam. Nažalost, došlo je vrijeme da ne možemo da imamo ni stalni radni odnos, ni normalan posao”, zaključila je Lara. Dokumentarni projekat “Mirsada” finansira ambasada Sjedinjenih Američkih Država, uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore i Fondacije Petrović Njegoš, a ulaz na premijeru, koja će biti održana u CNP-u 18. jula sa početkom u 21 čas, je slobodan.

Bonus video: