Fond za humanitarno pravo (FHP) podnio je juče krivičnu prijavu protiv bivšeg visokopozicioniranog pripadnika Crvenih beretki Radojice Božovića zbog zločina počinjenih u Doboju (Bosna i Hercegovina) od maja do avgusta 1992.
Prijavom dostavljenom srpskom Tužilaštvu za ratne zločine (TRZ), obuhvaćena su još dva pripadnika te jedinice ali nijesu saopštena njihova imena.
"Prijavljena lica osumnjičena su da su u periodu od maja do avgusta 1992. godine protjerala nekoliko stotina Bošnjaka iz dobojskog sela Bukovačke Čivčije (Čivčije Bukovičke), ubila jednog pripadnika Zbora narodne garde, pljačkala civile, kao i zlostavljala i mučila civile zatvorene u Okružnom zatvoru u Doboju”, piše na sajtu FHP.
Podsjećaju da se pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu od marta 2016. vodi postupak protiv Dušana Vukovića, tada stražara Okružnog zatvora u Doboju - zbog mučenja više zatočenika tokom 1992. i 1993. godine, od kojih je jedan preminuo od posljedica fizičkog zlostavljanja.
Tim postupkom nijesu obuhvaćena druga lica odgovorna za zločine počinjene kako u zatvoru u Doboju, tako i u gradu tokom trajanja sukoba.
“Mada TRZ u optužnici navodi da su pripadnici Crvenih beretki izvršili zločine u Okružnom zatvoru u Doboju, u njoj se netačno ističe da je njihov identitet nepoznat. Zločini Crvenih beretki u Doboju, pa i u dobojskom zatvoru su, naime, opisani u presudi MKSJ u predmetu Stanišić i Simatović, a glavni osumnjičeni za te zločine su u njoj i identifikovani”, navodi se u tekstu.
Iz Fonda konstatuju da srpsko Tužilaštvo za ratne zločine u optužnici pominje Crvene beretke - jedinicu Resora državne bezbjednosti Republike Srbije, ali u istom dokumentu sukob u BiH označava kao unutrašnji: “Čime zapravo govori da u tom ratu nije učestvovala nijedna druga država, pa ni Srbija”.
"FHP stoga smatra da je riječ ili o teškom nemaru TRZ-a ili o svjesnom odbijanju da se optuže osumnjičeni pripadnici Crvenih beretki. Do danas pred domaćim sudom nije procesuiran nijedan pripadnik Crvenih beretki za zločine počinjene tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Zbog toga FHP poziva TRZ da istraži navode iz podnijete krivične prijave, da odgovorne procesuira, te da žrtvama poslije 25 godina omogući pravo na istinu”, piše u saopštenju Fonda.
Boživić je nekadašnji predsjednik Fudbalskog kluba “Zeta” i fudbalski menadžer.
U avgustu 2006. privođen je jer je na parkingu ispred stadiona “Mladosti” napao Momira Moma Prelevića, nekadašnjeg trenera mlađih kategorija Budućnosti.
Početkom septembra iste godine zaključao je kapije stadiona na Trešnjici, ne dozvoljavajući fudbalerima “Budućnosti” da odigraju meč sa “Zetom”.
U martu 2015. godine u Podgorici navodno je ošamario bivšeg gradonačelnika glavnog grada i aktuelnog ambasadora Crne Gore u Sloveniji Miomira Mugošu.
Tri godine ranije, u loži “Marakane” napao je predsjednika Partizana Dragana Đurića.
Ponosam sam što sam pomagao braći Srbima
Božović je “Vijestima” rekao da ne zna o čemu se radi i da je od novinara prvi put čuo za krivičnu prijavu Fonda za humanitarno pravo.
Kazao je da nikada nije učestvovao u zločinima, ali da je ponosan na to što je bio u Crvenim beretkama i što je “pomagao braći Srbima” svuda gdje je trebalo.
"Ne želim da komentarišem prijavu", rekao je juče Božović "Vijestima".
Kobac - najuticajniji komandant u Bosni
U dokumentarnom fimu "Jedinica", govori se da je Božović na bosankom ratištu djelovao pod imenom Kobac.
Na filmu je između ostalog prikazan i dolazak pokojnog predsjednika Srbije Slobodana Miloševića u Kulu, na proslavu Dana Jedinice za specijalne operacije Republike Srbije.
Nakon raporta pukovnika Žike Ivanovića zvanog Crnogorac, Milošević prilazi postrojenim veterenaima Jedinice i najprije se pozdravlja sa Rajom Božović, za kojeg se kaže da je bio "najuticajniji komandant u Bosni".
Bonus video:
