Predmet "Limenka": Veljovića nisu stigli, Brajović im nije kriv

Brat bivšeg premijera Mila Đukanovića, Aco Đukanović zaradio je u slučaju Limenka 10.598.610, 21 eura, a u taj iznos se ne računa povraćaj novca uloženog u posao, koji je propao jer Vlada nije poštovala ugovor
158 pregleda 33 komentar(a)
Ivan Brajović, Veselin Veljović, Foto: Savo Prelević
Ivan Brajović, Veselin Veljović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 26.05.2017. 05:43h

Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo nije utvrdilo da li se bivši šef policije Veselin Veljović ogriješio o zakon u predmetu “Limenka”, jer je u tom slučaju nastupila zastara gotovo godinu prije nego su im dostavljeni spisi predmeta. Tom tužilaštvu, kolege iz Specijalnog državnog tužilaštva spise su dostavili 8. aprila 2016.

"Zastara (za neasvjestan rad u službi) je nastupila 26. maja 2015. godine”, pojasnila je tužiteljka Zorica Milanović u odgovorima Demokratskoj Crnoj Gori.

Brat bivšeg premijera Mila Đukanovića, Aco Đukanović zaradio je u slučaju Limenka 10.598.610, 21 eura, a u taj iznos se ne računa povraćaj novca uloženog u posao, koji je propao jer Vlada nije poštovala ugovor.

Osim Veljovića, zbog tog posla neće odgovarati ni nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović ni njegov prethodnik Jusuf Kalamperović.

Tužilaštvo je utvrdilo da ne postoji osnovana sumnja da je Brajović počinio krivično djelo nesavjestan rad u službi, niti drugo za koje se goni po službenoj dužnosti.

"U odnosu na Ivana Brajovića prijava je odbačena, jer ne postoji osnovana sumnja da je izvršio krivično djelo", piše u odgovorima iz tužilaštva Demokratama.

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković članu Predsjedništva SDP-a Bojanu Zekoviću 24. aprila je objasnio da je SDT, postupajući po prijavi koju su Demokrate podnijele 12. januara 2016. godine, nakon izviđaja ocijanilo da ne postoji osnovana sumnja da je u tom slučaju bilo ko izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

"Već da bi se jedino moglo raditi o krivičnom djelu nesavjestan rad u službi iz čl. 417 Krivičnog zakonika Crne Gore, a za koje krivično djelo je stvarno i mjesno nadležno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, kome su dana 8. aprila 2016. godine dostavljeni spisi predmeta na nadležno postupanje”, piše u Stankovićevom odgovoru Zekoviću.

VDT nije odgovorio hoće li neko u tužilaštvu zbog tog i drugih sličnih slučajeva odgovarati.

Demokrate su prijavom ukazale da je neizvršenje Ugovora o prenosu prava korišćenja zaključenog između Uprave policije i Aca Đukanovića, brat bivšeg premijera po osnovu sudske presude naplati0 višemilionski iznos iz budžeta.

Zeković je za “Vijesti” ocijenio da je na djelu selektivna pravda - tužilaštvo demonstrira efikasnost nad nevoljnicima koji su bespravno posjekli drva za ogrjev, dok počinioci desetina ili stotina miliona eura utvrđene i plaćene štete po državni budžet ostaju nekažnjeni.

"To je najgora vrsta nepravde... Usuđujem se reći i gora od potpunog bezakonja, jer ubija vjeru u pravdu, za koju su još Rimljani rekli da je temelj države".

Dodao je da je jasno da Stanković ne može biti odgovoran za postupke od kojih su mnogi počeli i prije njegovog izbora:

"Ipak, ukoliko u slučajevima višemilionske štete po državni budžet nastupi zastara krivičnog gonjenja zbog nepostupanja nadležnih tužilaca, a niko od njih čak ni disciplinski ne odgovara, oni koji su odgovorni za rad Državnog tužilaštva i koji je trebalo da utvrde odgovornost i sankcije - dakle, vrhovni državni tužilac, na taj način objektivno štiti njihov nerad i preuzima odgovornost. Ovo posebno imajući u vidu jedinstvenost Državnog tužilaštva”. Stanković je u julu 2015. rekao u Skupštini da se “tužilaštvo slučajem 'Limenka' može baviti tek nakon što se okonča sudski postupak”.

Đukanović je u julu 2012. tužio državu nakon što je Vlada odbila da mu isplati obeštećenje.

Početkom jula 2015. godine Stanković je, ipak, “Vijestima” saopštio da Tužilaštvo ne istražuje ko je odgovoran što će građani platiti višemilionsku štetu, nakon što država nije ispoštovala ugovor koji je sklopila sa Đukanovićem.

"Tužilaštvo se nije bavilo ugovornim odnosima stranaka iz građanskog postupka”, kazali su tada iz Stankovićevog kabineta.

Aco Đukanović je 2008. potpisao ugovor sa Upravom policije o kupovini državnog zemljišta na lokaciji Limenke, a na osnovu koga je trebalo da mu bude ustupljeno dvije godine kasnije.

To, međutim, nije učinjeno.

Šef policije i potpisnik ugovora tada je bio Veljović, a ministar unutrašnjih poslova Jusuf Kalamperović, kojeg je kasnije zamijenio Ivan Brajović.

Ugovoreni rok za demontiranje i transportovanje tog starog objekta CB Podgorica istekao je 26. maja 2010. godine.

Veljović je 29. septembra 2011. tražio od tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Brajovića da u najkraćem roku iseli službu MUP-a iz Limenke i upozorio ga da će u protivnom biti napravljena značajna šteta zbog nepoštovanja ugovora sa Đukanovićem. U arhivi MUP-u nema Brajovićevog odgovora.

Šef DPS-a i bivši premijet Milo Đukanović u julu 2015. godine je u okviru premijerskog sata odbio da komentariše slučaj Limenka.

"Neću komentarisati ovaj slučaj. U toku je preispitivanje ove odluke. Ako bude štete po državne interese Crne Gore, a nakon odluke Vrhovnog suda, bez obzira da li je izazvana nekompetentnošću, neažurnošću, nečinjenjem ili neodgovornim postupanjem, jasno i precizno ćemo utvrditi odgovornost”, rekao je tada Đukanović.

Strašna je poruka da niko nije odgovoran za milionsku štetu

Zeković je dodao da se od Tužilaštva s pravom očekuje da odgovori potrebi crnogorskog društva za borbom sa kriminalom i sve izraženijom nepravdom.

"Poruka da za utvrđenu i plaćenu štetu u iznosu od preko 10 miliona eura niko nije odgovoran je zastrašujuća. Godinama niko ne odgovara za 126 miliona garancija za KAP, za koje je DRI utvrdila da su izdate ne poštujući zakonsku proceduru i sa izvjesnošću da neće biti plaćene, zbog čega su građani platili čak 10 odsto državnog budžeta DPS-ovom strateškom partneru, ruskom milijarderu… Ista situacija je u slučajevima Telekom, Zlatica, Solana, Kolašin… Zbog toga javnost sve više stiče utisak da dinamiku rada i selekciju slučajeva određuje vrh DPS-a. Ukoliko Tužilaštvo na ključnim slučajevima ne pokaže da može i smije zakon jednako primijeniti prema svima, taj utisak će biti sve izraženiji i opravdaniji”, ocijenio je Zeković.

Bonus video: