Specijalno policijsko odjeljenje (SPO), koje radi pod komandom specijalnog državnog tužioca Milivoje Katnića, mora da poveća broj pripadnika sa 20 na 50, napisao je u svom Izvještaju ekspert Evropske komisije Mauricio Veranese.
“Potrebno je da se dodatno pojača funkcionalna zavisnost službenika zaposlenih u SPO od glavnog specijalnog tužioca, da se poveća broj službenika sa 20 na 50, da se izmijeni pravilnik kako bi se omogućilo da SPO sprovodi specijalne istražne mjere samostalno, bez neophodnog oslanjanja na Odsjek za posebne provjere, da se obezbijedi direktan pristup Nacionalnom sistemu, ako ikada bude uspostavljen, da se preduzmu svi neophodni koraci kako bi se obezbijedilo da SPO uskoro bude smješten u istoj zgradi sa Specijalnim državnim tužilaštvom (SDT)”, preporučio je Veranese.
U Izvještaju, u koji su “Vijesti” imale uvid, Veranese je napisao da je potrebno da se još obučavaju službenici SPO putem naprednih ad - hok praktičnih obuka na radnom mjestu o visokoj korupciji, pranju novca i finansijskim istragama.
Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) je osnovano 2. marta 2016. godine. Nakon dogovora između direktora policije i glavnog specijalnog tužioca i nakon izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu unutrašnjih poslova od 28. aprila 2016, godine, nadležnost i opis posla SPO usklađeni su sa odredbama Zakona o SDT i u skladu sa tim brojem mjesta je povećan na 20.
Rukovodilac SPO Dragan Radonjić imenovan je 2. marta 2016. godine, a proces regrutovanja članova SPO je finalizovan 7. oktobra 2016. godine.
Zbog proširenja nadležnosti SDT i posljedično SPO, ocijenio je Veranese, “postoji tekuća pozitivna inicijativa za dalje povećanje kapaciteta SPO sa dodatnih 10 službenika od kojih je pet sa finansijskom i pet sa IT pozadinom”. Nadležnost SDT i posljedično SPO je proširena u avgustu 2016. godine (prije izbora u oktobru) za krivična djela koja se odnose na izborna prava.
“Uprkos opipljivom napretku, s obzirom na područje djelatnosti i obima posla kao i složenost spisa predmeta kojima se SPO bavi, kristalno je jasno da SPO treba hitno osoblje sa još najmanje 30 policajaca od kojih pet treba da posjeduju vještine kriminalne i finansijske analize i 10 do 15 službenika treba da ima iskustva u primjeni posebnih istražnih radnji. Dok, drugih 10 do 15 službenika treba da bude zaposleno na terenu”, preporuka je Veranesea. On je napisao da službenike SPO direktor policije može opozvati u bilo koje doba, iako po članu 26 i 27 Zakona o SDT glavni specijalni tužilac mora dati svoj konsenzus.
“U ovoj mjeri, procedura imenovanja, uključujući policijske službenike u SPO,definisana je u članu 86/7 Zakona o unutrašnjim poslovima i u članu 64/8 Pravilnika o sistematizaciji koje bi trebalo izmijeniti. Kao odgovarajuće rješenje, treba da se objavi interni konkurs u policiji i aplikanti, zainteresovani za dobijanje pozicije u SPO, nakon položenog pismenog ispita i verbalnog testa sa odborom sastavljenim od glavnog specijalnog tužioca i rukovodioca SPO treba da budu direktno postavljeni od strane rukovodioca SPO u koordinaciji sa glavnim specijalnim tužiocem”, piše u Veraneseovom izvještaju.
U tom dokumentu Veranese se bavio o procedurom izvještavanja i napisao da je rukovodilac SPO inicijalno trebalo da izvještava i direktora policije i specijalnog tužioca.
“Ipak, sada rukovodilac SPO izvještava samo glavnog specijalnog tužioca po pozitivnoj inicijativi koja je vodila izmjenama relevantnog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta 28. aprila 2016. godine. Ovaj Pravilnik je odmah nakon izmjena usvojila Vlada. Ova nova procedura izvještavanja je veoma opipljivo poboljšanje. Saradnja između SPO i SDT je bez oklijevanja izuzetna. Međuresorna saradnja radi dobro ako se Specijalni istražni timovi formiraju u skladu sa odredbama navedenim u članu 30 Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu. Dok svakodnevna međuagencijska saradnja treba značajno da se poboljša. U tom smislu, Crna Gora treba da hitno počne da razvija Nacionalni integrisani krivični sistem, kako bi se osigurala međusobnu povezanost svih relevantnih postojećih nacionalnih sistema, koji bi između ostalog automatski i značajno poboljšali domaću saradnju. Regionalna i međunarodna saradnja SPO je blizu izvanredne i SPO, preko posvećenog Odjeljenja za međunarodnu saradnju, vrlo je aktivna”, ocijenio je Veranse u svom Izvještaju.
On je naveo i statističke podatke prema kojima je SPO, od osnivanja, preuzela nekoliko istraga, registrovala 24 krivična djela i uhapsila 56 osoba u skladu sa nalozima izdatima od strane SDT-a.
“Relevantno je da je 30 osoba uhapšeno zbog stvaranja kriminalne organizacije i 22 zbog zloupotrebe položaja u privrednoj djelatnosti. Ovo pokazuje da je SPO prilično aktivno u tretiranju i organizovanog kriminala i visoke korupcije. Nasuprot tome, slučajevi pranja novca ostaju u niskom broju... SPO je izvršilo 196 naloga i u toku je izvršenje dodatnih 50 naloga svih izdatih od strane SDT, uglavnom u vezi sa visokom korupcijom i pranjem novca. SPO je posvećen obavljanju dvije finansijske istrage protiv 76 osoba. U saradnji sa SDT preuzimaju se istražne radnje u 11 krivičnih istraga, od kojih devet na domaćim i dvije na međunarodnom nivou. SPO je, u manje od godinu dana, utvrdio identitet od 268 prethodno nepoznatih meta. Pretresli su 56 osoba, 33 stana, kao i drugih prostorija i vozila. SPO je pozvao i prikupio potrebne informacije od 129 građana. Ipak, vjeruje se da su ovim rezultatima doprinijele i specifične jedinice Uprave policije”, piše u Izvještaju.
Veranese je ocijenio da SPO, iako je nedavno osnovano, funkcioniše dobro i "direktna" saradnja sa SDT se isplati.
“Međutim, veoma sam ubijeđen da bi dalji čudotvorni i potrebni napredak definitivno mogao biti zabilježen ako se Crna Gora obaveže za sljedeća četiri prosta zahtjeva: da poveća broj službenika zaposlenih u SPO sa 20 na 50, da izmijeni relevantni Pravilnik da dozvoli da se implementira SIM autonomno bez toga da zavisi od drugih (Jedinica za specijalne provjere), da obezbijedi da je Nacionalni integrisani kriminalistički sistem bude osnovan i da je pristup obezbijeđen SPO i da obezbijedi novu veću zgradu SDT kako bi osigurala da SPO bude smješten u istoj zgradi sa SDT”, naglasio je u Izvještaju Veranese.
Zabrinjava smanjenje plata ekspertima u Specijalnom državnom tužilaštvu
U Izvještaju Veranesea piše da smanjenje plata ekspertima u Specijalnom državnom tužilaštvu brine.
“To veoma zabrinjava s obzirom na to da mogući i očekivani odlivi ljudi mogu uticati veoma negativno na efikasnost i djelotvornost SDT”, napisao je on.
SDT sada ima 10 specijalnih tužilaca, pet finansijskih eksperata, sedam pravnih eksperata, sekretara kao i nekoliko drugih zaposlenih u svojstvu administrativnog osoblja.
“Zgrada SDT-a je previše mala i nekomforna”, piše u Izvještaju.
Sagovornici Veranesea iz SDT-a, tužioci i eksperti sa kojima je on razgovarao predstavili su mu nekoliko slučajeva koje je on ocijenio “visokoprofesionalnim i stručnim”.
“ Isto može biti rečeno i za finansijske eksperte SDT-a koji su pokazali duboko poznavanje računovodstva i razumijevanje finansijskih šema koje kriminalci obično primjenjuju”, piše u Izvještaju. Tokom 2016. godine SDT je započelo 10 istraga za visoku korupciju protiv 42 fizička i protiv jednog pravnog lica, dvije za visoku korupciju počinjenu na organizovan način protiv 19 fizičkih i četiri pravna lica, četiri za organizovani kriminal protiv 31 lica, jednu za ratne zločine protiv jednog lica i jednu istragu za terorizam protiv 21 lica. U Izvještaju piše da je SDT podiglo 10 optužnica i osam predloga optužnica protiv 56 lica. SDT je započelo tri finansijske istrage koje su još uvijek u toku.
“Jednu protiv 74 lica za krivično djelo "zloupotreba službenog položaja" počinjeno u organizovanom kriminalu, jednu protiv pet osoba za krivično djelo "stvaranje kriminalne organizacije" u odnosu na krivično djelo "neovlašćene proizvodnje, posjedovanja i stavljanja u promet opojnih droga", jednu protiv dvije mete za krivično djelo "zloupotreba položaja u privrednom poslovanju", formiralo je 15 specijalnih istražnih timova i dva tima za finansijske istrage.
Predalo je Višem sudu u Podgorici predloge za šest privremenih mjera za oduzimanje imovine - da zamrzne nepokretnu imovinu protiv nekoliko osoba i pravnih lica. SDT je zaključilo 36 sporazuma o priznanju krivice, od kojih četiri u 2015, 28 u 2016. i četiri u 2017. godini. Zaplijenilo je, na osnovu priznanja krivice imovinsku korist u jednom slučaju 19 miliona i 810.047,38 eura, drugom 385.185,20 eura, trećem dva miliona i 191.312,62 eura i milion i 96.000,00 eura. SDT je zamrznula u slučaju “Gugi”, imovinsku korist od pravnog lica u iznosu od tri milona i 842.766,69 eura i u drugom slučaju zamrznula imovinsku korist istom pravnom licu u iznosu od dva miliona 254.585,27 eura, koja će uskoro biti zaplijenjena, kako je rečeno da se očekuje”, piše u Veraneseovom Izvještaju. U njemu piše da se SDT bavi sa 26 tekućih slučajeva pranja novca od, kojih je za četiri nadležnost pomjerena sa Kriminalističke policije.
Bonus video:
