NAGRAĐIVANI GRAFIČKI DIZAJNER

Dragović: Ne želim rješenja iz rukava i dosjetke

Grafički dizajn bi, kaže dvadesetsedmogodišnji umjetnik, najradije objasnio sintagmom „vizuelna komunikacija“
101 pregleda 1 komentar(a)
Srđa Dragović, Foto: Privatna arhiva
Srđa Dragović, Foto: Privatna arhiva
Ažurirano: 04.04.2019. 22:18h

Višestruko nagrađivani mladi grafički dizajner, Kolašinac Srđa Dragović, sugrađanima je poznat po autentičnim radovima, u okviru nekoliko kulturnih i umjetničkih  projekata u toj varoši. Šira javnost ga je upoznala na društvenim mrežama, gdje objavljuje samostalne projekte iz oblasti crteža i ilustracije, ali i  iz oblasti plakata, oblikovanja knjige, ilustracija za časopise, stripove... 

Dragović za „Vijesti“ kaže da ne zna ko je pravi  „krivac“ za njegov izbor  da se autorski  ostvari i izrazi kroz grafički dizajn i da je okrenut nezavisnoj umjetničkoj i izdavačkoj sceni, a na ono što radi gleda kao na „sve teži, sve složeniji, samim tim i izazovniji i zabavniji zadatak“.  

„Često se vraćam potrazi za „krivcem“, odgovornim za taj izbor. Smatram da su strip i ilustracija još u ranoj dobi uticali da se kasnije opredijelim za oblast najbližu tim disciplinama, a da podjednako ima dodira sa, recimo, crtežom, slikarstvom, fotografijom. Mogu reći da je, samim tim, i knjiga, u jednom širem smislu, igrala jako važnu ulogu. Nedavno sam čuo kako Seth, kanadski strip autor, govori o stripu kao o „grafičkom dizajnu’’. 

Dragović je apsolvent Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju. Studijski je boravio u SAD-u, na državnom univerzitetu u Minesoti. Izlaže samostalno i kolektivno. Učestvovao je na brojnim   međunarodnim radionicama posvećenim grafičkom i interaktivnom dizajnu i pitanju uloge tih  disciplina. Sarađuje sa više časopisa i kolektiva u zemlji i regionu. Dobitnik više nagrada iz oblasti plakata i ilustracije.  

Ne zadovoljava se, kaže, „rješenjima iz rukava“ ili „dosjetkama“. Kvalitetan rad je, ocjenjuje on, onaj u koji je uloženo vrijeme i trud. 

„Pri tom ne govorim o vremenu rezervisanom za realizaciju - moraš (a nažalost moram upotrijebiti taj izraz) „ući u materiju“, pročitati knjigu da bi je grafički oblikovao, pročitati tekst predstave da bi napravio plakat, istražiti pojam kvarka,  da bi ga vizuelno predstavio. Tako stoje stvari. Ali i funkcionišu - zasad“. 

Grafički dizajn bi, kaže dvadesetsedmogodišnji umjetnik, najradije objasnio sintagmom „vizuelna komunikacija“. Za tu oblast, koja se svakodnevno mijenja, smatra, pretijesne su definicije, kao što joj  ne odgovoraju hvalospjevi tipa: „Grafički dizajn je sve!“ ili teorije zavjere i podizanja panike: „Okruženi smo grafičkim dizajnom!“

„Zadatak i cilj je komunikacija, dok grafički dizajn predstavlja, u stvari, slojevit, kompleksan proces vezan za adekvatnu artikulaciju informacije. Sve teži, sve složeniji, a samim tim i izazovniji i zabavniji zadatak“, objašnjava Dragović.

Profesionalni ciljevi su mu da istraje u svom radu. Kaže da je u tom smislu uvijek okrenut „kolektivnom, povezivanju ljudi, međusobnoj saradnji“. Njegova trenutna vizija je „istrajati i sarađivati“.

Umjesto pitanja koliko „grafički dizajn omogućava umjetniku“, Dragović kaže da bi bilo ispravnije pitati „šta autor može ostvariti ovdje i sada“.  

„Tu dolazimo do problema identifikacije autora danas, možda smo i dalje sviješću u tom povoju identifikacije, problemu identiteta i integriteta dizajnera-autora-umjetnika. Zadati okviri su više nego inspirativna kategorija. Šta, kako i koliko možemo uraditi sada, kada nemamo institucije, nemamo funkcionalan sistem, nemamo sredstva?  Kako sva ta ograničenja staviti u službu rada?“

Dragović smatra  da je vrlo važno raditi na edukaciji zajednice o važnosti dizajna i to ne samo grafičkog.  Ohrabren je što njegovi sugrađani  „intervenišu u prostoru“. 

„Ako govorimo o Kolašinu, o lokalnoj zajednici, mislim da problem nije u shvatanju nečijeg individualnog izraza. Smatram da vrijedi raditi na edukaciji zajednice o važnosti uloge dizajna, i to ne samo grafičkog. Ne govorimo o nekom jednosmjernom toku informacija, niti o prostom vidu oglašavanja sa nešto drugačijim licem, već o ogromnoj socijalnoj i kulturnoj ulozi kakvu dizajn može imati u sredini kao što je Kolašin. Sa plakatima i pamfletima smo tu priču tek načeli. Zato me raduju originalne ulične skulpture, intervencije u prostoru. Moguće je“, zaključuje Dragović.

Mladi dizajner je dio grupe Kolašinaca, koji su,  minulih godina,  na originalan, kreativan i iskren način, uglavnom,  entuzijastički i volonterski  mnogo uradili na građenju“urbanijeg“ identiteta Kolašina.  

„Sarađivao sam  Kolašinskim pozorištem, kroz rad  na pozorišnim i festivalskim projektima, od kojih je do sad najznačajniji festival „Korifej“, zatim sa organizacijom „Fenomeni“, kroz niz projektnih aktivnosti vezanih za kulturu, likovnu i filmsku umjetnost i književnost, a naravno, tu je i Društvo prijatelja Kolašina i rad na vizuelnom identitetu projekta „Udahni Kolašin“.“