I needed money 'cause I had none/ I fought the law and the law won/ I fought the law and the law won Sonny Curtis, "I Fought the Law", The 1st of Sonny Curtis (Viva, 1968.)
Evo me na kružnom toku kod RTCG, odnosno kod Kapital Plase - ili pak Kapital Plaze - pitanje je sad...
The Capital Plaza - 'plaza' je španska riječ - da se razumijemo - i ako mene pitate, latinoamerička varijanta izgovora nam je bliža od varijante izgovora koji je tipičan za Španiju. Definitivno nam je bliže čisto latinoameričko 's' od španskoga 'z' - ali povedite računa o 'l', molim vas - latinoameričko 'l' nije ni čisto 'l' ni 'lj' - nego nešto između - ono manje zetsko a više staropodgoričko/starovaroško iskrivljeno 'l', ako znate o čemu govorim, najbliže je tom latinoameričkom 'l'.
Vozim Fiat Bravo (Pandica mi nikada neće oprostiti ovo flagrantno vjerolomstvo) - i sa kružnog toka oštro siječem desno - pravo u Bulevar Džordža Vašingtona - i odjednom imam ispred sebe neformalno naselje Malo brdo - u veličanstvenom, nadnaravnom sjaju - uramljeno uniformnim višespratnicama sa lijeve i desne strane - a iznad je nebo - "modro, plavo, kao tvoje oči dečko".
I sad zamišljam tzv. stranog investitora - u jednom od onih velelepnih poslovnih prostora unutar Kapital Plase - sedmi ili osmi sprat, s pogledom na kružni tok i niz Bulevar Dž. Vašingtona - ka Malom brdu. Zamišljam investitora koji samo što nije stavio potpis na ugovor sa Vladom CG - vrijedan 700 miliona eura - o betoniranju posljednjeg komadića zemljišta uz samu obalu mora našega sinjega - zamišljam ozbiljnog, vrlo ozbiljnog investitora kojemu pogled u najkritičnijem trenutku zapinje upravo za Malo brdo - i konačno mu sviće da ta vesela gomila blok opeke i crijepa na Malom brdu nije eksperimentalno stambeno naselje (socijalnog tipa) - nego "nelegalizovano i neregularizirano" neformalno naselje.
Investitor u to ime odustaje od dila - jer ne bi bilo razumno neuvažiti činjenicu da država koja sebi simultano dozvoljava The Capital Plaza i neformalno naselje na Malom brdu - nije baš stoprocentno uređena država - država u koju se bezrezervno valja uzdati. A i ne sviđa se našem investitoru što od samog početka nikako da razluči da li ispred sebe ima visoke CG dužnosnike - ili pak vrlo verzirane poslovne ljude, vrlo sklone drugarskom dogovoru.
Ali ima lijeka, što bi se reklo, i neformalnoj gradnji - Skupština Crne Gore je 30. jula 2016. godine donijela "Zakon o regularizaciji neformalnih objekata" - normativni državni akt od presudne važnosti u svim budućim procesima nužnog uvođenja/zavođenja reda po pitanju neformalnog djelovanja u fizičkom prostoru. Nadam se da se svi slažemo oko toga da je, silom prilika, upravo prostor suštinski resurs i najdragocjeniji razvojni potencijal naše male, ali časne i poštene Države CG. Druge potencijale smo urnisali, redom, ostalo nam je još samo nešto malo prostora. Dobar dio prostora - najvrijedniji dio - odavno smo obesmislili, nažalost.
Prije nego što pređem na stvar reći ću, podsjećanja radi - da je Vlada CG utvrdila "Nacrt Zakona o legalizaciji neformalnih objekata" 15. marta davne 2012. godine - u vrijeme kada je na čelu Ministarstva održivog razvoja i turizma bio Predrag - Parenje labudova - Sekulić, koji je pomenutim povodom izjavio da se nada da će se do kraja te iste - 2012. godine - "ući u proces legalizacije nelegalnih objekata" - što se nije obistinilo, naravno. Sekulić je, odgovarajući na pitanja novinara, posebno naglasio da nelegalni objekti koji su izgrađeni u zonama morskog dobra i nacionalnih parkova, te u zaštitnom putnom pojasu ne mogu biti legalizovani - ali nije pominjao eventualno rušenje tih objekata - niti sankcije koje će, eventualno, snositi investitori koji stoje iza nelegalnih objekata izgrađenih u pomenutim zonama.
Javna rasprava o Nacrtu Zakona o legalizaciji neformalnih objekata održana je - hajde da i to kažem - u periodu od 24. marta do 13. aprila 2012. godine. Nisam uspio, moram priznati, da iskopam nešto što bi ličilo na izvještaj o javnoj raspravi, ni uz najbolju volju - ali nastaviću da kopam, obećavam, ubijeđen sam da izvještaj postoji na Internetu (ne bi bilo lijepo da ne postoji).
I nekako baš u vrijeme kad su se Vlada CG i ministar Sekulić bavili utvrđivanjem Nacrta Zakona o legalizaciji neformalnih objekata - aktuelna je bila, između ostaloga, i priča o legalizaciji dva objekta (navodno Restisova - Restis Group - Viktor Restis - navodne površine preko 1.500 m2) podignuta bez građevinske dozvole - što će reći nelegalno - ili bespravno, ako vam je tako draže - u zaleđu Svetog Stefana - najvjerovatnije iz razloga što nije postojao (kao što ni danas ne postoji) planski dokument koji bi poslužio kao osnova za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova - riječ je o famoznom DUP Sveti Stefan-Šumet - a svi znamo da je izdavanje UTU prvi korak ka građevinskoj dozvoli. Ta dva objekta se i dan danas vode kao privremeni (Nacrt postavljanja privremenih objekata za teritoriju Opštine Budva za period od 1. januara 2016. do 31. decembra 2018. godine) - bez obzira što su građeni od čvrstog materijala i što jedan od njih, navodno, ima i sprat, odnosno potkrovlje.
U proljeće te iste - vesele 2012. godine - pominjan je i Spa centar "Kraljičina plaža" - koji je počeo da se gradi nekako baš u to vrijeme u zaleđu nadaleko čuvene "Kraljičine plaže" u Miločeru (u okviru bivšeg kompleksa Miločer - koji je podigla i uredila kraljica Marija - supruga kralja Aleksandra Karađorđevića) - i to strogo po redu i zakonu - što će reći da je za gradnju Spa centra "Kraljičina plaža" uredno izdata građevinska dozvola od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma - kojoj je prethodilo izdavanje UTU - bez obzira što famozni DUP Čedi-Kraljičina plaža nije donijet ni do dana današnjeg - i još je, preko svega, nakon završetka radova na Spa centru uredno zatražena i upotrebna dozvola.
Kako je moguće - pitate se vi sad - da su dva objekta u zaleđu Svetog Stefana građena nelegalno - na divlje, što bi se reklo - jer nije postojao (kao što ni danas ne postoji) planski dokument kojim bi bila predviđena ta dva objekta baš na tom mjestu - a u neposrednoj blizini - na mjestu bivših teniskih terena u neposrednom zaleđu Kraljičine plaže u Miločeru - investitor gradi legalni objekat - bez obzira što u tom trenutku ne postoji (kao što ni danas ne postoji) planski dokument kojim bi bio predviđen spa centar baš na tom mjestu.
U verziji Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata iz 2008. godine - u verziji koja je važila u to vrijeme - imate famozni Član 171/ Izdavanje urbanističko-tehničkih uslova - pa kaže:
"Organ uprave, odnosno organ lokalne uprave nadležan za izdavanje građevinske dozvole izdavaće, do donošenja planskog dokumenta u skladu sa ovim zakonom, na zahtjev zainteresovanog lica, urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije.
Uz zahtjev iz stava 1 ovog člana podnosi se dokaz o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu, geodetska podloga i izvod iz katastarskog plana.
Organ lokalne uprave dužan je da lokalne planske dokumente dostavi organu uprave u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona."
I što mislite - da li je organ lokalne uprave dostavio lokalne planske dokumente organu uprave u zakonom predviđenom roku?
Tačan odgovor potražite naredne subote na ovom istom mjestu.
Galerija
Bonus video:
