VEČE OGNJENA SPAHIĆA U BIJELOM POLJU

Prostor književnosti nije geografski omeđen

Spahić je govorio o svom stvaralaštvu, crnogorskoj književnosti i mjestu crnogorskog romana u Evropi
0 komentar(a)
Ognjen Spahić Bijelo Polje, Foto: Jadranka Ćetković
Ognjen Spahić Bijelo Polje, Foto: Jadranka Ćetković
Ažurirano: 04.04.2019. 22:16h

Piscu je jezik jedina teritorija kojoj pripada svim svojim bićem i na kojoj se osjeća ugodno, kazao je pisac Ognjen Spahić govoreći o svom stvaralaštvu, crngorskoj književnosti i mjestu crnogorskog romana u Evropi, na autorskoj večeri održanoj u bjelopoljskom Centru za kulturu.

"Vjerujem da prostor književnosti nikada nije bio geografski omeđen. Na gostovanjima po Evropi ljudi me nikada nijesu doživljavali kao pisca vezanog za neku državu i naciju. Najvažnije je to što sam rano shvatio da nemam ništa važno da kažem, već da samo imam potrebu da pišem, slijedeći emocije”, kazao je pisac i dodao da su na drugoj strani mosta čitaoci, koji procjenjuju da li je to dobro ili nije.

Kemal Musić, v.d. direktor Javne ustanove Ratkovićeve večeri poezije, koja je organizovala veče sa Ognjenom Spahićem, istakao je da ova institucija, shodno tradiciji, nastavlja sa kvalitetnim programima, te da je namjera da, u saradnji sa Centrom za kulturu, uz podršku Opštine Bijelo Polje i Ministarstva kulture, dvomjesečno organizuje razgovore sa najznačajnijim piscima i umjetnicima iz Crne Gore i regiona.

"Jer, Bijelo Polje grad u kojem se cijeni umjetnost, pogotovo književnost, grad u kojem je u XII vijeku nastalo Miroslavljevo jevanđelje, u kojem je riješeno homerovsko pitanje zahvaljujući epu 'Ženidba Smailagić Meha' od preko 12.000 stihova, u kojem su rođeni velikani južnoslovenske književnost Ratković, Sijarić i Bulatović, u kojem i danas stvaraju afirmisani pisci, zaslužuje to”, kazao je Musić.

Ognjen Spahić na domaćoj i međunarodnoj književnoj sceni prepoznatljiv je kao jedan od predstavnika tzv. novog talasa savremene crnogorske književnosti, ali i kao "majstor kratke priče".

Objavio je tri zbirke kratkih priča “Sve to” (2001), “Zimska potraga” (2007) i “Puna glava radosti” (2014). Autor je romana “Hansenova djeca” i “Masalai”.