Da li ste znali da se vaša visina mijenja u toku dana? Vjerovali ili ne, prosječna osoba od ujutru do uveče "izgubi" čak jedan odsto svoje visine. Onda se tokom noći opet "produžimo", pa se sledećeg dana - "skratimo".
To je već samo po sebi dovoljno čudno, ali "zahvaljujući" stresu kojem smo izloženi na poslu, te promjene u visini su još drastičnije kad imamo težak dan. Ili, još gore, nekoliko teških dana (nedelja, mjeseci, godina) na poslu u nizu.
Evo o čemu je reč. Kad stojimo, gravitacija i pokreti tijela sabijaju tečnost koja se nalazi između kičmenih pršljenova, i to je prirodna posljedica činjenice da život provodimo uspravljeni na dvije noge. Ali, stres izaziva dodatnu tenziju, koja se manifestuje, između ostalog, i kroz zgrčenost mišića ramenog pojasa i leđa, što dovodi to još intenzivnijeg sabijanja tečnosti između kičmenih pršljenova.
To sve za posljedicu ima - "skraćivanje", pokazala je nedavno sprovedena švajcarska studija.
Ali, to nije jedina uvrnuta posljedica stresa po naš organizam.
Od stresa nam ponekad i bukvalno "zvoni" u glavi. U ušima, zapravo, ali - shvatate poentu. Istraživanje sprovedeno u Švedskoj pokazalo je da muškarci u stresnim periodima kakav je recimo promjena posla ili naročito težak period u karijeri u 39 odsto slučajeva češće imaju probleme sa sluhom, koji se mogu kretati od uznemiravajuće zvonjave u ušima, do slabljenja, pa i djelimičnog gubitka sluha.
Otkud to? Pa, stres i anksioznost izazivaju lučenje hormona koji, između ostalog, dovode do prenadraženosti receptora za sluh, zaključili su švedski naučnici.
A evo i zašto bismo najradije "iskočili iz kože" kad smo nervozni. Kad smo pod stresom, koža kao da nas "pecka" i svrbi. Kad vas, dakle, šef upregne kao konja, to je "okidač" za neuobičajenu, pojačanu aktivnost u regijama mozga koje su zadužene za "centralizovanu" kontrolu osjećaja svraba.
Posljedica? Neprijatno "zatezanje" kože, svrab, osipi i druga "neobjašnjiva" dermatološka stanja za koja ne postoji fiziološko objašnjenje, pokazalo je zajedničko istraživanje naučnika iz nekoliko evropskih zemalja.
Kao da ovo sve već nije dovoljno strašno, od stresa nam se i mozak "skuplja". Istraživanje sprovedeno na Jejlu pokazalo je da stres podiže nivo proteina koji usporavaju ili čak potpuno onemogućavaju sposobnost našeg mozga da stvara sinapse, "saobraćajnice" kojima neuroni primaju i prenose "poruke". Ovo direktno vodi u propadanje i gubitak mase prefrontalnog korteksa, dela mozga koji je zadužen za odlučivanje.
Rezultati istraživanja ukazuju i na mogućnost da ovo propadanje moždane mase izazvano stresom može biti u vezi sa razvijanjem demencije ili Alchajmerove bolesti u poznijim godinama.
I da, kad smo već kod toga kako organizam reaguje na stres, može i stomak da vas boli. To ste vjerovatno i sami primjetili. Ali, možda niste znali zašto na teške situacije reagujemo "stomakom".
Evo o čemu je riječ. Iako veza između mozga i sistema organa za varenje nije u potpunosti naučno objašnjena, zna se da hormoni stresa dovode do hiperstimulacije regija mozga koje upravljaju radom naših organa za varenje, što za posljedicu može imati povraćanje i iritaciju stomaka, pokazalo je istraživanje sprovedeno na UCLA, prenosi portal Prevention.
Bonus video:
