Sud: Crkva je državna imovina

Ukoliko Mitropolija crnogorskoprimorska odluči da se žali na tu presudu, konačnu odluku donijeće Viši sud u Podgorici
52 pregleda 134 komentar(a)
Crkva Svetog Dimitrija, Foto: Luka Zeković
Crkva Svetog Dimitrija, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 30.12.2016. 06:49h

Državi pripada crkva Svetog Dimitrija, u okviru kompleksa Dvorca kralja Nikole na Kruševcu.

To je treća i posljednja odluka sudije podgoričkog Osnovnog suda Danila Jegdića, nakon što je Viši sud već dva puta ukidao takvu odluku.

Ukoliko Mitropolija odluči da se žali na tu presudu, konačnu odluku donijeće Viši sud.

Jegdić je obavezao Mitropoliju crnogorsko primorsku da u roku od 15 dana od pravosnažnosti odluke, preda Dvorsku kapelu (crkvu).

Kao neosnovanu odbio je protivtužbu, kojom je traženo da se utvrdi da je Mitropolija stekla pravo svojine na tu nepokretnost. Obrazlažući presudu, sudija je naveo da je vjerski objekat pripadao imovini crnogorske dinastije Petrović.

Dalje se navodi da je u spisku konfiskovane imovine bivše dinastije Petrović, sačinjenim u Beogradu od 18. 6. 1926. godine sporni vjerski objekat konfiskovan, pa je na taj način postao društvena svojina - državna imovina.

Sudija je rekao da Mitropolija nije mogla održavanjem objekta steći pravo na svojinu i da nijesu priložili dokaze da je objekat ikada bio u njihovoj svojini.

On je dodao i da nije proteklo vrijeme državine od 20 godina potrebno za održaj, pa je nesumnjivo da nijesu ispunjeni uslovi da se Mitropoliji po tom osnovu prizna pravo svojine.

U tužbi država navodi da je dvorski kompleks u njihovoj svojini prema Zakonu o državnoj imovini, ali da su onemogućeni da koriste Državnu kapelu (crkvu), pa traže da im se ona vrati.

Predstavnici Mitropolije u protivtužbi ističu da nikada nijesu imali problema sa sadašnjim Centrom savremene umjetnosti, niti se ikada pominjalo da je to njihovo, da je nesporno da je to vjerski objekat, pa se pitaju od kad je to država vlasnik sakralnih objekata.

U podnesku advokata Mitroplije piše i da je bez osnova pozivanje države na odluku o osnivanju Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja Josip Broz Tito.

“Broza su inače interesovale slike, a ne crkve, on bi se u grobu prevrnuo kad bi čuo da mu sada Crna Gora koja mu je tada posvetila svoj glavni grad, ulice, trgove, galerije-pokušava u galeriju ugurati i crkvu, i još pravoslavnu”, piše u tom dokumentu.

Bonus video: