Mi mislimo da znamo, što je lijepo, a što je ružno. Znamo li zaista? Ideal ljepote se mijenjao kroz prošlost i izložba u Frankfurtu je pokušala pokazati koliko se zaista mijenjao ideal ljepote u prošlosti.
Ove punašnije gospođe sa naslovne slike bi danas jedva mogle i sanjati da će naći posao kao model u nekom modnom časopisu. Ipak, za Petera Paula Rubensa su baš to bile "Tri Gracije" i simbolom ljepote i ljupkosti.
Što je zapravo ljepota? Tim pitanjem su se mislioci bavili još od antičkih vremena, a izložba "Ljepota i revolucija" u galeriji Städel u Frankfurtu je na tragu ideala ljepote u klasičnom i romantičnom dobu. Jer umjetnost se oduvijek bavila definicijom ljepote koja se neprestano mijenjala.
Umjetnički kritičar Hano Rautenberg smatra kako je bilo i obratno: nije samo umjetnost pratila ideal ljepote, nego je i "vjekovima umjetnost bila autoritet u pitanju ljepote."
On je to pisao o prethodnoj izložbi u Karlsruheu koji se bavila kultom ljepote u savremenoj umjetnosti i smatra kako su baš takva umjetnička djela "uticala na našu predodžbu ženstvenosti i muškosti" koju smatramo lijepom.
Priroda nije dovoljno dobra
Izložba u Frankfurtu se usredsređuje na razdoblje klasicizma i romantike u Njemačkoj.
"Još uvijek je riječ o potrazi za idealom. Zapravo već i sam taj pojam je problematičan. On zapravo znači da trebamo malo - ili malo više od onoga što nam je dala sama priroda", objašnjava Eva Mongi-Vollmer. "A zadovoljstvo sa prirodnim stanjem još uvijek nije postala norma, nego se nastavlja potraga za idealom."
Foto: Norbert Miguletz
Mogućnosti ima mnogo, baš koliko razlika ima i među svima nama. U antičko doba je vrhunac ljepote je postala atletska figura. To se može vidjeti na skulpturama stare Grčke i Rima, a dovoljno je upaliti televizor ili otvoriti neki časopis da bi se vidjelo kako je taj ideal uvelike oživio i u današnje doba - barem za muškarce.
Antičke figure ženskog tijela bi danas prije smatrali - debeljucama.
Ali sve se to stalno mijenjalo, pogotovo pojam što se smatralo "mršavim" i "buckastim". To se izmjenjivalo i u srednjem vijeku i onda opet, između renesanse i baroka. Tek u razdoblju klasicizma i romantike, kao što se vidi na izložbi u Frankfurtu, umjetnici su se vratili idealima antike.
Od filozofa do stručnjaka za marketing
U dvadesetom vijeku su pak i ti ideali ljepote presušili sve do toga da postanu sumnjivi ili čak kič, prije dekoracija nego umjetnost.
Ipak, sama težnja idealu je ostala, tvrdi Rautenberg: "Ma koliko se mi pretvarali kako smo slobodni i sami odlučujemo o sebi, u stvarnosti još uvijek slijedio naše duboke instinkte ljepote."
Jer danas se pojmom ljepote ne bavi tek umjetnost i o njoj raspravljaju filozofi, nego industrija i o njoj raspravljaju stručnjaci za tržište. Od toga živi svijet tekstila, kozmetike pa sve do estetske kirurgije, a izložba "Ljepota i revolucija" (otvorena do 26.maja ) nam možda može pomoći da razumijemo, koliko su i naši napori da skinemo koji kilogram i šminka koju smo kupili, povezani i sa istorijom umjetnosti.
Bonus video:
