Ratna mornarica Austrije i Austrougarske, naziv je knjige autora Milana Đurana, penzionisanog oficira JRM, koja je preksinoć promovisana u Tivtu. Riječ je o knjizi na preko 400 strana čiji je izdavač Opština Tivat, a koja je izuzetno sistematično i sveobuhvatno djelo što vjerno i detaljno oslikava preko 200 godina razvoja i istorijata austrougarske Ratne mornarice, koja je za ukupnu pomorsku povijest većine južnoslovenskih naroda, imala izuzetan značaj. Austro-Ugarska kao mutinacionalna i multikonfesionalna država, bila je veoma složena politička tvorevina sa puno unutrašnjih uoprotnosti i veoma je slična današnjoj EU.
“Autor je na jedan savremni način opisao preko dva stoljeća trajanja i razvoja austrougarske RM, njene raznovrsne infrastrukture potrebne za funkcionisanje na Mediteranu, kao i uticaj RM na razvoj znanosti, školstva, brodogradnje, uređenje plovnih puteva, fortifikacija… Jasnim jezikom dočarava i korektno opisuje kako u određenom vremenu jedna kontinetalna carevina može od 1786. godine do 1918. godine prihvatiti i stvoriti jasnu pomorsku strategiju, te postati jedna od deset najvećih pomorskih sila na svijetu. Knjiga je zanimljiva zbog izloženih dokumenata, povijesnih činjenica, objektivnosti autora da nebude nostalgičan već da nas uvede, upozna i iskaže potrebu za kulturom sjećanja”, kazao je predstavljajući Đuranovo djelo, nekadašnji načelnik Štaba JRM, kontraadmiral Fridrih Moreti.
Kapetan fregate u penziji, bivši komandat podmornice “Heroj” Tomislav Drašković kazao je da knjiga obiluje mnoštvom raznovrsnih fotografija koje se rijetko pojavljuju u literature i da može poslužiti i kao “udžbenik jedne nestale carevine koja je iza sebe ostavila niz pozitivnih i neizbrisivih tragova”.
Na ogromnu ulogu Austro-Ugarske carevine u sveobuhvatnom ekonomskom, tehničkom, infrastrukturnom i naučnom razvoju istočne obale Jadrana i stvaranju nasljeđa koje danas baštine Slovenija, Hrvatska i Crna Gora ukazao je kulturni poslenik iz Splita, Pjero Baranović.
“U osamdeset godina, od 1818. do 1899. na Jadranu je sagrađeno 67 svjetionika, koji su tako dobro urađeni da do današnjih dana funkcionišu bez greške. Carevina je gradila kao da će tu ostati hiljadu godina, planski savjesno, namjenski kvalitetno. Ova knjiga nije samo djelo iz domene vojno pomorske povjesti koja vjerno i detaljno odslikava 200 godina razvoja povjesti te ratne mornarice, ona ona je i kultura sjećanja koja nas sve obavezuje“, zaključio je poznati hrvatski filatelista i kulturni radnik.
Autor Milan Đuran, istakao je da je u knjizi posebno istaknuta uloga tivatskog akvatorija, kao i Boke u cjelini. “Ovom knjigom sam se htio približiti Bokeljima koji su ostavili pisane tragove o Boki”, istakao je Đuran, navodeći da se bavio prvenstveno izgradnjom ratne i trgovačke mornarice, brzinom izgradnje, kadrovskom i materijalnom popunom, izgradnjom i formiranjem mornaričke avijacije, pomorskih baza, fortifikacijskih objekata i navigacijskim uređivanjem Jadranskog mora, ali i svrstavanjem tada u najrazvijenije pomorske države.
“U obimu svoje istorije Boka predstavlja neiscrpan izvor podataka i događanja. Ona je postala i ostala muzej na otvorenom”, zaključio je Đuran.
Djelo posvećeno Tivtu i Boki
Recenzent knjige novinar i publicista Siniša Luković izrazio je zadovoljstvo što je Opština Tivat kao izdavač prepoznala ovo vrijedno djelo, koje je dobrim dijelom posvećeno Tivtu i Boki.
“Boka Kotorska je zahvaljujući činjenici da je Austrougarska sticajem istorijskih okolnosti krajem XIX vijeka odlučila ovdje graditi i razvijati kao drugu vojno pomorsku bazu nakon Pule, dobila je nekoliko benefita - tehničko tehnološki razvoj i ekonomski progres jer je država ulagala u infrastruktru, u sistem obrazovanja, u ljude, a drugi benefit je taj što je Boka postala još više kosmopolitska nego što je mi poznajemo danas. Tada su došli ljudi iz drugih djelova austrougarsog carstva i prenijeli dio svoje kulture koju baštinimo i danas, napravio se jedan multinacionalni sklad koji je za Boku Kotorsku posebno karakterističan, što nas uz Istru, i danas čini najevropskijim dijelom bivše Jugoslavije“, kazao je Luković.
Galerija
Bonus video:
