"Sen Loran" otvara Beogradski filmski festival

FEST ima tri takmičarska programa. Dva oficijelna su - glavni takmičarski i međunarodni program, kao i srpski film
0 komentar(a)
Sen Loran film, Foto: Screenshot (YouTube)
Sen Loran film, Foto: Screenshot (YouTube)
Ažurirano: 03.02.2015. 16:03h

Ovogodišnji 43. Fest otvoriće 27. februara u Sava centru projekcija filma "Sen Loran" Bertrana Boneloa, a gost festivala biće holivudski glumac oskarovac Ričard Drajfus, najavili su organizatori. Među gostima festivala biće i reditelji Aleksandar Sokurov, David Oelhofen i Moksen Makmalbaf. Tokom festivala, koji traje do 8. marta, biti uručene nagrade “Beogradski pobednik” za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti čuvenoj glumici Mileni Dravić i ruskom reditelju Aleksandru Sokurovu.

“Predstojeći Fest imaće više od 90 filmova i brojne novine od kojih je glavna to da festival postaje takmičarski”, izjavio je novi umetnički direktor Festa Jugoslav Pantelić.

"Fest je krenuo u svoju nadogradnju, koja je očekivana i 2015. postajemo takmičarski festival. Imamo tri takmičarska programa. Dva oficijelna su - glavni takmičarski, međunarodni program, kao i srpski film, koji će objediniti, po izboru selekcione komisije sve ono vrijedno što je snimljeno u protekloj sezoni u našoj zemlji”, najavio je on.

Nagrade će se dodjeljivati u više kategorija.

"Glavna nagrada je naslovljena 'Beogradski pobednik' ili u internacionalnoj verziji 'Viktor', što je bila želja Ivana Meštrovića čija statueta čini nagradu. Slijede priznanja žirija, nagrada za najbolju režiju, scenario, glavnu žensku i mušku ulogu i za najbolji debi”, precizirao je Pantelić.

Treći takmičarski program, dodao je on, jeste “Film granice”, a ukupno će biti devet programa. U filmu „Sen Loran“ glavne uloge igraju Gaspar Ulije, Žeremi Renije, Lui Garel, Lea Sejdu i Helmut Berger.

Prošlo je više od šest godina od smrti Iva Sen Lorana, ali čuveni dizajner daleko je od zaborava. Njegova modna marka i dalje je jedan od najjačih svjetskih brendova, a veliko interesovanje privlači i njegov buran privatni život na osnovu koga su prošle godine snimljena dva filma.

Biografski film „Yves Saint Laurent “ (2014) dobio je odobrenje od Pjera Beržea, dizajnerovog dugogodišnjeg poslovnog i životnog partnera. Film, „Sen Loran“ koji će vidjeti publika Festa malo je slobodnija verzija, fokusirana više na samog dizajnera i njegovu priču, nego na priču koju je o njemu želio da plasira Berže.

Bertran Bonelo se često karakteriše kao pripadnik takozvanog „novog francuskog ekstremizma“, koji čine transgresivni filmovi i reditelji poput Fransoa Ozona i Gaspara Noe.

Bonelovi prethodni filmovi kao što su „Pornographer “, „Tiresia“, „House of Tolerance“, bave se kontroverznim temama poput pornografije, transrodnosti i života u bordelu. Uprkos tome, Bonelo je miljenik kritike i festivala, a pogotovo Kana, gdje je redovan gost i nosilac nagrade Fiprescija, kao i tri nominacije za Zlatnu palmu.

Njegova verzija Sen Loranove priče je sve samo ne klasična biografija. Film je raskošno umjetničko djelo, na momente nadrealno i hipnotišuće. Fotografija i muzika se izdvajaju kao najjači elementi, zajedno sa fantastičnim glumačkim ostvarenjima.

U naslovnoj ulozi briljira model i glumac Gaspar Ulije, najpoznatiji po ulozi u filmu „Vjeridba je dugo trajala“, za koju je dobio nagradu Cezar. Beržea tumači Žeremi Renije.

Omaž Mileni Dravić i retrospektiva Sokurova

U novom zdanju Jugoslovenske kinoteke u okviru Festa biće prikazan filmski omaž Mileni Dravić, koja je od filma, preko pozorišta i televizije u preko 50 godina dugoj karijeri postala jedna od najvoljenijih domaćih glumica.

Tokom 43. Festa biće prikazana i retrospektiva jednog od najvažnijih reditelja današnjice Aleksandra Sokurova. Zlatni lav u Veneciji 2011. bio je kruna s tvaralaštva ovog istaknutog reditelja. Njegov put do priznanja bio je dug i naporan, često osporavan od strane filmske kritike i vlasti, ali uprkos prijetnjama, zabranama i nerazumijevanju, Sokurov je ostao dosljedan sebi i svojoj viziji.

U više od 30 godina dugoj karijeri bavio se velikim temama - istorijom, strukturama moći i ljudskom dušom na njemu svojstven način. Dokumentovao je živote istorijskih ličnosti Hitlera i Lenjina, Solženjicina, Gorbačova, Šostakoviča i Tarkovskog.

Bonus video: