HAKERSKI NAPADI, MEĐUDRŽAVNE TENZIJE, PRESEDANI...

Kako je jedan film napravio haos u svijetu

Kompanija Soni bila je prošle sedmice žrtva hakerskog napada posle kojeg su u javnost porcurjele privatne prepiske njenih čelnika...
1 komentar(a)
Ažurirano: 25.12.2014. 13:01h

Onlajn distribucijom filma "Intervju" za Božić čini se da je, bar za sada, stavljena tačka na višednevne kontroverze koje su okruživale spornu komediju Seta Rogena i Džejmsa Franka i dodatno zahladnjele odnose SAD i Sjeverne Koreje.

Kompanija Soni bila je prošle sedmice žrtva hakerskog napada posle kojeg su u javnost porcurjele privatne prepiske njenih čelnika, zdravstveni kartoni, povjerljiva dokumenta, filmski scenariji...

Ubrzo potom tajna onlajn grupa koja sebe naziva "Čuvarima mira" zaprijetila je nasiljem u bioskopima koji odluče da prikažu komediju "Intervju" o atentatu na sjevernokorejskog lidera Kim Džong-una.

Iz straha da se napadi zaista ne dogode, Soni je otkazao premijeru "Intervjua" izazvavši tako bijes javnosti, uključujući i predsjednika SAD Baraka Obame koji je ocijenio da je to bio pogrešan potez ali i oskarovca i aktiviste Džordža Klunija koji je vidno iznerviran rekao: "Ne može neki j... Kim Džon-un da nam govori šta možemo da gledamo".

U trenutku kada su se brojne poznate ličnosti, uključujući pisce Paula Koelja, autora "Igre prijestola" Dž.R.R. Martina ili Nila Gejmana ponudili da prikažu film na svojim sajtovima, blogovima ili u privatnim bioskopima, a kada su se i nezavisni bioskopi ponudili da prikažu film, Soni je saopštio da radi na tome da film uđe u distribuciju.

Epilog toga je dogovor bez presedana sa gigantima Guglom i Majkrosoftom da film preko digitalnih platformi bude distribuiran 24. decembra na Badnji dan po Gregorijanskom kalendaru.

"Sonijeva namjera je oduvijek bila da imamo nacionalnu platformu preko koje ćemo pustiti film", naveo je predsjedavajući Sonija Majkl Linton u saopštenju. "Odlučili smo se za digitalnu distribuciju kako bi što više ljudi vidjelo film, a tražimo i druge partnere i platforme za dalju distribuciju".

Film "Intervju" je od srijede uveče dostupan preko Gugl pleja, JuTjuba, Majkrosoftovog Xbox videa i Sonijevih sajtova, a dan ranije Soni i nezavisni bioskopi dogovorili su se na limitiranu distribuciju filma u 300 bioskopa za Božić.

"Soni i Gugl su razmotrili ovaj problem i zaključili da ne možemo da sjedimo sa strane i dozvolimo šaci ljudi da određuje granice slobode govora u drugoj zemlji bez obzira na to koliko je blesav sadržaj", rekao je Guglov advokat Dejvid Dramond na svom blogu.

Majkrosoftov savjetnik Bred Smit je na svom blogu podsjetio da je "sajber napad na bilo čija prava, sajber napad na svačija prava i zajedno moramo da se branimo. Posle razmatranja odlučili smo da stanemo uz Soni i sarađujemo sa drugima kako bi sloboda izražavanja trijumfovala nad sajber terorizmom", rekao je on.

Odluka Sonija da film bude dostupan za iznajmljivanje i kupovinu prije bioskopskog života do sada u mejnstrim filmu nikada nije donijeta. Studiji su manje nezavisne ili strane filmove istovremeno puštali u bioskopima i na digitalnim platformama, ali analitičari kažu da situacija oko "Intervjua" nije ostavila mnogo manevarskog prostora Soniju.

Američka vlada je za hakerske napade na Soni okrivila Sjevernu Koreju što je Pjongjang negirao.

Situacija je eskalirala kada je Obama najavio protivodgovor, a Sjeverna Koreja zaprijetila da će izvesti napade na Bijelu kuću, Pentagon i "cio kontinentalni dio SAD - koji predstavljaju septičku jamu terorizma".

Ubrzo potom u Sjevernoj Koreji je došlo do privremenog prekida internet saobraćaja za šta je Pjongjang optužio Vašington i dodatno zaprijetio nasiljem, uključujući i jačanjem svoje "nuklearne moći".

Kim Song, sjevernokorejski diplomata u UN, juče je malo ublažio stav, osudivši distribuciju komedije za koju je rekao da je "neoprostiva sprdnja na suverenitet i integritet našeg vrhovnog lidera" ali je dodao da Sjeverna Koreja najvjerovatnije neće "fizički reagovati" na distribuciju filma.

"Intervju" inače nije prvi film koji je izazvao međudržavne, diplomatske tenzije. Jedan od najznačajnijih u tom pogledu bio je "Veliki diktator" Čarlija Čaplina iz 1940.

Taj film, koji predstavlja parodiju na nacističku Njemačku i Adolfa Hitlera, bio je zabranjen odlukom firera koji ga je, navodno, krišom odgledao nekoliko puta. Čaplin je govorio da bi dao "sve na svijetu samo da bi saznao šta Hitler misli o filmu".

Dvadeset godina kasnije, "Goldfinger", treći film o Džejmsu Bondu, bio je zabranjen u Izraelu jer je jedan od glumaca, Njemac Gert Frebe, bio član nacističke stranke od 1929. do 1937. Izrael je u to doba zabranjivao sve filmove u kojima su se pojavljivali bivši nacisti ili su bili snimljeni u Njemačkoj.

Čak je i film "Povratak u budućnost" bio svojevremeno zabranjen u Kini. Razlog je bio u tome što je ostvarenje Roberta Zemekisa, po mišljenju kineskih cenzora, tretiralo ozbiljnu temu - putovanje kroz vrijeme, na "krajnje neozbiljan način".

Godine 2006, "Borat" je izazvao varnice na diplomatskoj sceni, te urnebesna komedija Saše Barona Koena nije prikazana u Kazahstanu, zemlji iz koje je dolazio glavni junak filma. Kazahstansko ministarstvo inostranih poslova je tada izdalo saopštenje tvrdeći da "film nema nikakve veze sa realnošću".

Jedan od posljednjih cenzurisanih filmova bio je "Argo" Bena Afleka iz 2012. koji je iranski ministar kulture Mohamad Hoseini ocijenio kao "anti-iranski film bez ikakve umjetničke vrijednosti".

Prije "Intervjua", Sjeverna Koreja je zabranila "2012", film majstora katastrofe Rolanda Emeriha o smaku svijeta prema kalendaru Maja. Problem je bio u tome što je 2012. bila godina obilježavanja stogodišnjice od rođenja Kim Il Sunga, osnivača Sjeverne Koreje.

Za Pjongjang je bilo nezamislivo da se godišnjica "oca nacije" poklapa s krajem svijeta, makar on bio predviđen i od strane Maja.

Galerija

Preporučujemo za Vas