Holivud prilagođava filmove kineskim cenzorima

Velike filmske kuće iz Amerike nisu spremne da se odreknu drugog po veličini tržišta, pa prave dodatne verzije u kojima su Kinezi heroji
979 pregleda 1 komentar(a)
Tilda Svinton zamijenila je tibetanskog sveštenika, Foto: Marvel
Tilda Svinton zamijenila je tibetanskog sveštenika, Foto: Marvel

Lik Benedikta Kumberbača, Doktor Strejndž, u Marvelovom svijetu ima mnogo neprijatelja, ali u stvarnom svijetu jedan od najvećih je prilagođavanje rase publici, piše sajt cnet.com.

Naime, u stripovima iz ‘60-ih godina prošlog vijeka, po kojima su snimljeni brojni filmovi, sveštenik sa Tibeta je taj koji obučava Strejndža da koristi svoje magične moći. U filmu iz 2016. godine, njegov mentor postaje keltska žena koju tumači Tilda Svinton. Kako tvrdi režiser Skot Derikson, ova izmjena je napravljena kako bi se izbjegli stereotipi o Azijatima. Ipak, anonimni izvor iz Marvel studija otkriva da je pravi razlog političke prirode, odnosno to što su se pribojavali da će Kina loše reagovati na prikazivanje Tibetanaca. Ovo je dovelo do istraživanja koje je pokazalo da se Holivud često prilagođava cenzorima u Kini, kako ne bi izgubili jedno od najvećih svjetskih tržišta kada su u pitanju bioskopski filmovi. Kineski cenzori zaista su osjetljivi, pa prikazivanje filmova mogu zabraniti zbog previše nasilnih scena, ali i zbog (po njima) provokativnog sadržaja. “Deadpool” je na primjer imao toliko nasilnih scena da ga nikakva izmjena ne bi mogla dovesti do kineskih bioskopskih sala, dok je u ostvarenju “Logan” bilo dovoljno izbaciti nekoliko detalja. Ipak, najveći problem su političke konotacije, pa se filmski stvaraoci moraju potruditi da Kina nije negativno predstavljena u filmovima, ali i da neprijatelji te zemlje nisu prikazani kao heroji. Vlada Kine, koja svoje stanovnike nadzire dronovima i uličnim kamerama, a poznata je i po cenzuri interneta, dozvoljava prikazivanje svega 34 nekineska filma u bioskopima godišnje, što primorava velike američke studije da pribjegavaju izmjenjivanju filmova.

“Kina je nevjerovatno važno filmsko tržište, i po veličini je drugo nakon Sjeverne Amerike”, ističe Pol Dergarabedijen analitičar kompanije Comscore.

On dodaje da bi u konačnoj zaradi filmova nastala “ogromna rupa” kada bi se isključila kineska publika.

Tako je 2016. godine adaptacija video igre “Warcraft” u Kini zaradila 225 miliona dolara, dok je u Americi ta cifra bila 47 miliona. Naredne godine “Fast and the Furious” je u Kini zaradio stotinu miliona više u Kini, u odnosu na američko tržište, a 2018. “Aquaman” je samo u Aziji podigao zaradu za 1,1 milijardu dolara. Tako se odluka o učitelju Doktora Strejndža isplatila, pa je u bioskopskim blagajnama Kine cifra od prodatih karata iznosila 109 miliona dolara.

Za razliku od autora animirane serije “South Park” Meta Stouna i Treja Parkera, koji su nedavno udarili kontru Kini, ismijavajući u jednoj epizodi kinesku cenzuru i njihovog predsjednika, Holivud još uvijek nije spreman da odustane od prilagođavanja.

Naprotiv, Marvel za 2021. godinu planira da se fokusira na Šang Čija i “Legendu o deset prstena”, što će biti prvi film u čijem je centru azijski superheroj. Glavnu ulogu tumačiće Simu Liu, glumac rođen u Kini, a premijera je zakazana za 12. februar na dan kineske Nove godine.

Igra je počela mnogo ranije, pa se uz pomoć malih izmjena povlađivalo kineskim cenzorima. Tako Kris Evans kao Kapetan Amerika u verziji za azijsko tržište, umjesto iPhonea koristi kinesku marku mobilnih telefona Vivo. U verziji “Iron Man 3” za kinesko tržište, život Tonija Starka spašavaju kineski hirurzi... Prema nezvaničnim pričama koje kruže Holivudom, cenzori i velike studijske kuće čak i sarađuju, tako što se predstavnicima vlade Kine unaprijed daje okvirna radnja filma, a oni vraćaju nagovještaje šta bi se njihovim političarima moglo svidjeti, a šta ne. MGM studio je osjetljivost Kine otkrio na teži način. Naime, u filmu o Hladnom ratu “Red Dawn” kineski vojnik je prikazan kao negativac, a nakon nezadovoljstva vlade te zemlje, potrošeno je milion dolara kako bi se naknadno uklonio svaki trag tog lika iz ostvarenja.

Da je u Kini najvažnije kada se radi o filmovima, da je nacionalni ponos sačuvan, govori i podatak da je “Wolf Warrior 2” zaradio više 200 miliona više od svjetski uspješnog ostvarenja “Endgame”. U ovom kineskom filmu glavnu ulogu tumači majstor borilačkih vještina Vu Jing, kojeg nazivaju u kineskim Rambom, a koji u stilu Džona Vika spašava sugrađane od zapadnjačkih neprijatelja.

Bonus video: