šest jednosatnih epizoda

Tajne iz dnevnika Endija Vorhola u dokumentarnom serijalu

Epizode ove dokumentarne mini-serije već se mogu odgledati na Netflixu i nude svedočanstva nekih od ljudi koji su u jednom trenutku upoznali umjetnika

2746 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Kontroverzni umjetnik i fenomen pop-art pravca Endi Vorhol upucan je 3. juna 1968. godine dok je bio u svojoj kancelariji na Union Skveru u Njujorku. Valeri Solanas provalila je vrata s dva pištolja i promijenila život jednog od najuticajnijih umjetnika tokom preostalih 19 godina života koliko je živio.

Neuspjeli pokušaj atentata na ovu pop ikonu natjerao ga je da preispita mnoge stvari i počne da dokumentuje sve što je svakodnevno radio u dnevniku.

Dnevnici su objavljeni 1989. godine i tek nakon više od trideset godina neko se usudio da ih prikaže na ekranu u obliku dokumentarca.

Endru Rosi, odgovoran za naslove kao što su “The Gospel According to André” ili “Page One: Inside the New York Times”, prihvatio se posla koji će sljedbenici Endija Vorhola i umjetnosti, smatrati odličnim. Rajan Marfi je producent, a rezultat je šest jednosatnih epizoda koje su dobile odobrenje kritičara.

“The Andy Warhol Diaries” djeluju kao portret osobe koja je promijenila pravila igre u svijetu umjetnosti i sama postala jedna od najvažnijih figura prošlog vijeka.

Iza njegovih okruglih naočara i plave perike krio se nemirni um koji je osnovao The Factory, mjesto susreta intelektualaca, umjetnika i boema iz Njujorka, i koji se etablirao kao jedan od najvećih eksponenata pop arta (onog suprotstavljanja elitističkoj kulturi, nastaloj 1950-ih).

Epizode ove dokumentarne mini-serije već se mogu odgledati na Netflixu i nude svedočanstva nekih od ljudi koji su u jednom trenutku upoznali umjetnika, poput reditelja i slikara Džulijana Šnabela, zatim Roba Loua, Spajka Lija ili Džona Votersa, ali i savremenika svog rada na području umjetnosti.

Priča počinje nesrećnim djetinjstvom u Pitsburgu, nastavlja se umjetnikovim dolaskom u Njujork 1948. godine i prati put sve dok ne dođe do susreta sa slikarom Žan-Mišelom Baskijatom ili vrlo mladim Džedom Džonsonom.

Uprkos nebrojenim vezama s muškarcima u svojim krugovima, Vorhol se nikada nije u potpunosti pomirio sa svojom homoseksualnošću i doživljavao je kao nešto što treba skrivati. Ovaj novi pristup njegovoj ličnosti takođe služi kao freska Njujorka u njegovom najživljim godinama, ʽ70-ih i ʽ80-ih, zahvaljujući korišćenju nikad prije viđenih arhivskih slika umjetnika i njegove ogromne svite.